Globalna elita poziva na VELIKI RESET KAPITALIZMA: Evo šta to praktično znači

Svjetski ekonomski forum u švajcarskom Davosu održava se svake godine u januaru, no ove je godine zbog pandemije održan u virtuelnom izdanju.

Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) Klaus Švab predstavio je na ovogodišnjem samitu možda i najambiciozniju agendu do sada. A ta se agenda može sažeti u sintagmu koja već mjesecima kruži javnim prostorom, izazivajući kontroverze i dubioze, a riječ je o “Velikom resetovanju” (The Great Reset).

“Kriza s kovidom-19 pokazala nam je da naši stari sistemi više nijesu prikladni za 21. vijek”, rekao je Švab u uvodnom podkastu prije samog samita koji je održan od 25. do 29. januara, prenosi Index.hr.

Na šta tačno Švab i njegove kolege iz SEF-a misle kad govore o Velikom resetovanju? Na prošlom samitu, održanom u junu prošle godine upravo s tom temom, objasnili su da je riječ o inicijativi za resetovanje kapitalizma kao strategiji za uspješan oporavak od pandemije i posljedične ekonomske krize, ali i nejednakosti koja je u koronakrizi samo produbljena. Ova bi reforma bila vođena konceptom novog, “dioničkog kapitalizma” (stakeholder capitalism).

Nije trebalo dugo, međutim, da Veliki restart poprimi mnogo zlokobnije značenje i pretvori se u još jednu teoriju zavjere koja se, kako to već biva u doba interneta i “post-istine”, brzo uklopila u širu mitologiju teoretičara zavjera o tajnim planovima tajne globalne elite za porobljavanje čovječanstva. Tako se spojila i s notornim QAnonom, teoriji zavjere prema kojoj sad već bivši predsjednik SAD-a Donald Tramp spašava svijet od pedofilsko-sotonističke svjetske kabale.

No vratimo se na originalno značenje ovog kontroverznog pojma. Veliki reset, objašnjava Šab, imalo bi tri ključne komponente. Prva je dioničarska ekonomija, druga izgradnja infrastrukture na “otporniji, pravedniji i održiviji” način, koji bi se vodio ekološkim, društvenim i političkim metrikama. Treća komponenta bi bila “iskorišćavanje inovacija četvrte industrijske revolucije” za javno dobro.

Među predlozima u sklopu ove reforme navode se unapređivanje fiskalne politike, poreska reforma, uključujući pravednije poreze na bogatstvo i korištenje iskustava iz zdravstvenog i farmaceutskog odgovora na pandemiju, uključujući razvijanje vakcine za koronavirus u rekordno brzom roku, za sličan razvoj drugih sektora ekonomije u svrhu pokretanja nove industrijske revolucije.

I direktor MMF-a Kristalina Georgieva je u svom izlaganju na prošlom WEF-u navela tri ključna aspekta održivog odgovora na koronakrizu: zeleni rast, pametni rast i pravedni rast, kako bi oporavak od pandemije bio uključiv. Ta strategija uključuje podsticanje javnog ulaganja u zdravstvo kako bi se zaštitilo najranjivije, suspenziju duga najsiromašnijih zemalja na određeno vrijeme i poreske reforme.

Na posljednjem samitu WEF-a, održanom prije nekoliko dana, postalo je još jasnije koliko je svijetu potrebna promjena smjera. Najmanje 225 miliona radnih mjesta ugašeno je širom svijeta prošle godine, što je četiri puta više nego što ih ugašeno u velikoj finansijskoj krizi 2008, prema izvještaju Međunarodne organizacije rada.

U isto vrijeme, udruženje za borbu protiv siromaštva i nejednakosti Oxfam utvrdila je da je najbogatijih hiljadu ljudi na svijetu povratilo svoje gubitke uzrokovane koronakrizom u samo nekoliko mjeseci, dok bi najsiromašnijima na svijetu moglo trebati i puna decenija da se oporave od finansijskog udara koji ih je zadesio.

Milijarderi su na kraju zaradili ukupno 3.9 triliona dolara, dok su radnici izgubili ukupno 3.7 triliona dolara, upozorava Oxfam.

Promjena kursa

Suočeni s ovim nimalo ugodnim podacima, svjetski lideri odlučili su da odgovore na izazov – barem retorički, kako piše analitičar Vašington Posta, Ishan Tharoor. Francuski predsjednik Emanuel Makron tako je u Davosu izjavio da ćemo “izaći iz ove pandemije samo s ekonomijom koja razmišlja više o borbi protiv nejednakosti”, upozoravajući da je sve veća finansijalizacija dovela do fokusa “na profit koji nije povezan ni s inovacijama ni s radom” te da se liberalne demokratije moraju odmaći od deregulacije i neprijateljskog odnosa prema državnim intervencijama.

I direktor MMF-a, organizacije koja je nekad bila sinonim za forsiranje neoliberalnog modela ekonomije zemljama u razvoju, a koja je posljednjih godina napravila primetan zaokret, istakla je da, “ako kapitalizam globalno ne približi ljude jedne drugima, nećemo biti pobjednici u ovoj krizi”. Pod “mi”, za pretpostaviti je, misli na one koji zagovaraju kapitalizam kao najuspješniji ekonomski sistem, uprkos svim njegovim manama.

“Ne zavaravajmo se: pitanje ko će na svijetu dobiti vakcinu otvorće nove rane i nove uspomene, jer oni koji ne dobiju takvu pomoć, zapamtiće to”, rekla je i njemačka kancelarka Angela Merkel u Davosu.

No inicijativa svjetskih lidera, bila iskrena ili ne, rezultirala je otporom, pa i paranojom, i s ljevice i s desnice. Bivši američki predsjednički kandidat i kontroverzni libertarijanac Ron Paul tako je u kolumni za portal Eurasia Review proglasio Veliki reset pokušajem širenja državne moći i gušenjem slobode širom svijeta, prema autoritarnom modelu u kojem bi velike korporacije bile u partnerskom odnosu s vladama.

“Desnica vidi argumente SEF-a o restrukturiranju globalne ekonomije kao opasan pokušaj nametanja ‘socijalizma’ kako bi se demontiralo tradicionalno društvo ili ono što je od njega ostalo. Ljevica se izruguje govoru ‘ljudi iz Davosa’ o krizi kapitalizma. Pokazuje prstom na suodgovornost foruma u Davosu u promociju politika koje su dovele svijet u trenutnu slijepu ulicu i dovodi u pitanje njihov kapacitet za proizvodnju rješenja”, ocjenjuje indijski geostrateg C. Raja Mohan.

Među izlagačima u Davosu bila je i direktor Oxfama, Gabriela Bucher, koja je ukazala na uvođenje jednokratnog poreza na bogatstvo radi prikupljanja sredstava za oporavak od koronakrize u Argentini kao primjer kojim bi se i druge zemlje mogle voditi.

“To bi sada trebala biti norma. Ne možemo razmišljati o malim prilagođavanjima . Moramo finansirati pošten i pravedan oporavak koji će u isto vrijeme redistribuirati (bogatstvo) i omogućiti svim učesnicima ekonomije da ostanu aktivni”, zaključila je Bucher.