Tripković: Crnoj Gori potreban predvidiv okvir za poslovanje

Visok nivo poreza i doprinosa na zarade povećava troškove formalnog nasuprot neformalnom radu, pa ujedno i raste broj onih koji rade na crno te stoga smatramo da treba smanjiti poreska opterećenja rada koja ne idu u prilog rastu konkurentnosti, povećanju zaposlenosti, kao ni stabilnom i dugoročnom razvoju države, ocijenio je predsjednik Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham Montenegro) Nikola Tripković.

On je u intervjuu za portal Investitor kazao da su svjesni da poreska opterećenja troškova rada imaju značajan uticaj na zaposlenost u državi i nivo sive ekonomije.

“Potrebno je takođe da država uloži dodatne napore kako bi kreirala predvidivi okvir za poslovanje, budući da česte izmjene sistema oporezivanja i poreskih stopa unose nesigurnost, nepredvidivost i dodatne troškove, te destimulišu potencijalne investitore da ulažu u Crnu Goru. To znači da se mora unaprijediti i komunikacija, kao i saradnja sa privrednim sektorom, koji mora biti više uključen u kreiranju efikasne poreske politike”, dodao je Tripković.

Upravo zato, kako je dodao, žele da u direktnoj saradnji sa Ministarstvom finansija, a preko komorinih komiteta za poreze i za suzbijanje sive ekonomije, zajedničkim snagama rade na pronalaženju optimalnih rješenja kada su u pitanju poreska opterećenja na zarade.

• Šta će AmCham u tom smislu predložiti Vladi?

Najprije želim da istaknem da nas raduje spremnost Vlade Crne Gore da saradnja sa Američkom privrednom komorom bude bazirana na blagovremenom uključivanju i transparentnoj i kontinuiranoj komunikaciji. To je potvrđeno i u razgovoru sa predsjednikom Vlade i u razgovorima sa ministrom finansija i socijalnog staranja, te ministarkom zdravlja.

Takođe, Američka privredna komora je konsultovana, zajedno sa ostalim poslovnim udruženjima, prije donošenja novog seta kratkoročnih mjera za pomoć privredi i građanima, na radnim sastancima sa ministrom ekonomskog razvoja.

Sve ovo je potvrda spremnosti Vlade da uključi poslovna udruženja u najranijim fazama razmatranja određenih propisa koji se odnose na poslovni ambijent, a za šta se AmCham konstantno zalaže, naročito kroz program “Partnerstvo za bolje poslovno okruženje”, koji smo pokrenuli još u aprilu 2017. godine.

Američka privredna komora već godinama ukazuje da poreska opterećenja rada predstavljaju izazov za crnogorsku ekonomiju. Upravo takav stav naših članica je konstatovan i u nalazima sadržanim u posljednjem našem Izvještaju o poslovnom ambijentu za period 2019-2020. godina, a koji ćemo uskoro predstaviti ključnim donosiocima odluka, poslovnim udruženjima, potencijalnim i prisutnim investitorima na našem tržištu, kao i svima onima koji su iskazali interes za unapređenje uslova poslovanja u Crnoj Gori.

• Koji su najveći problemi/izazovi s kojima se susrijeću članice AmCham Montenegro i da li će neka od njih dobiti prioritet u daljim aktivnostima prema Vladi CG?

Kao što sam već najavio, AmCham će uskoro predstaviti Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2019-2020. godinu, a koji upravo tretira izazove i probleme sa kojima se naše članice suočavaju, daje sveobuhvatan pregled poslovnog ambijenta, ali i smjernice i preporuke donosiocima odluka u kom pravcu treba dalje unapređivati poslovno okruženje.

Preporuke poput potrebe za što ranijim uključivanjem predstavnika privatnog sektora u proces izrade i donošenja propisa od značaja za poslovni ambijent, te obezbjeđivanje principa jednakosti pred zakonom za sve subjekte, kao osnovnim načelom pravne države i vladavine prava, predstavljaju neke od ključnih preporuka koje se ponavljaju iz godine u godinu.

U iščekivanju zvaničnog predstavljanje izvještaja, istakao bih da su strateški prioriteti AmCham-a digitalna transformacija ekonomije i društva, razvoj ljudskog kapitanja i unapređenje radnih odnosa, te suzbijanje sive ekonomije. Vjerujemo da unapređenje stanja po ovim pitanjima će značajno poboljšati poslovni ambijent, te smanjiti barijere sa kojima se suočavaju naše članice.

U kontekstu zdravstvene krize u kojoj živimo, istakao bih i da se snažno zalažemo za modernizaciju zdravstva utemeljnog na inovacijama i digitalizaciji. Naš Komitet za zdravlje je imao veoma aktivnu saradnju sa Ministarstvom zdravlja u prethodnim godinama, i vjerujemo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu u kome planiramo mnogo značajnih projekata u ovoj oblasti. S tim u vezi, podsjetiću da smo nedavno lansirali sajt www.digital.amcham.me, kojim obezbjeđujemo kredibilni sadržaj, edukaciju i dijalog sa opštom i stručnom javnošću
upravo na temu digitalizacije u zdravstvu.

• Koliko je pandemija koronavirusa oštetila “tkivo” crnogorskog poslovnog ambijenta i u kom dijelu najviše? Kako se mogu zaliječiti te rane i po kojem receptu?

Pandemija novog koronavirusa je imala veliki udar na globalni zdravstveni, ekonomski i društveni sistem i izazvala finansijsku krizu bez presedana, pa je posljedice nažalost morala pretrpjeti i Crna Gora. Svjetska ekonomija je doživela najveći pad u posljednjih nekoliko decenija, ali brojke i prognoze se mijenjaju zbog fluktuacija sa pandemijom. Očekivano, najviše su pogođeni sektori ugostiteljstva, avio saobraćaja, turizma i spoljnotrgovinske razmjene. Dodatno zatvaranja država i zaključavanja ekonomija vode ka skraćenju lanaca nabavke.

Turizam, zahvaljujući jedinstvenim prirodnim bogatstvima Crne Gore, izvjesno treba da ostane jedna od ključnih grana ekonomskog rasta i razvoja, ali je potrebno raditi na jačanju drugih industrija, kako bi postigli poželjan nivo ekonomske diverzifikacije.

Svjedoci smo da je pandemija ubrazala Četvrtu industrijsku revoluciju. To je put kojim Crna Gora mora da se kreće i gdje leži ogroman potencijal. Potrebno je donijeti novu i/ili unaprijediti postojeću regulativu u svim oblastima koje omogućavaju uspostavljanje i razvoj e-servisa, kreirati benefite za IT kompanije koje investiraju u Crnu Goru i koje svojim prisustvom i djelovanjem doprinose digitalnoj transformaciji društva i ekonomije, te kreirati finansijsku podršku za inovativne kompanije i startup-ove u cilju podsticanja razvoja tehnološkog preduzetništva u Crnoj Gori.

Na kraju, istakao bih da će se Crna Gora, na putu da privuče kapital iz razvijenih država, suočiti sa jakom konkurencijom, pa će morati i više nego ranije da poradi na unapređenju poslovne klime u zemlji.

• Svjedoci smo nekih iznenadnih odluka Vlade Crne Gore (zaduženje, gašenje nacionalnog avio-prevoznika, uvođenje dječjeg dodatka i slično) a na sastanku je pomenuta važnost predvidljivosti zakonskih izmjena. Šta bi bio Vaš glavni savjet Vladi u tom smislu i da li imate najave da ćete biznis zajednica CG biti konsultovana prije nekih novih važnih odluka u tom pravcu?

Kao što sam već istakao dosadašnja komunikacija sa Vladom Crne Gore ohrabruje kada je u pitanju namjera blagovremenog i kontinuiranog uključivanja poslovne zajednice u proces donošenja politika i propisa koje utiču na poslovni ambijent. Izvjesno je da će takva saradnja doprinijeti većoj predvidivosti poslovnog ambijenta.

Američka privredna komora će kroz svoj Izvještaj o poslovnom ambijentu za period 2109-2020. godina, kao i posredstvom svojih komiteta u okviru programa “Partnerstvo za bolje poslovno okruženje”, te radom kroz Savjet za konkurentnost pri Vladi Crne Gore, kontinuirano pružati doprinos unapređenju poslovnog ambijenta i privlačenju renomiranih investitora u Crnu Goru.

Zahvaljujući Izvještaju o uključenosti poslovne zajednice u donošenje i/ili izmjene propisa od značaja za poslovni ambijent koji priprema kvartalno sekretarijat Savjeta za konkurentnost, a koji je nastao kao rezultat naše inicijative i zalaganja, lako je identifikovati i pratiti nivo i kvalitet uključenosti. Ono što očekujemo je da taj izvještaj u narednom periodu pokaže značajan napredak na ovom polju.

Sve sistemske zakone je potrebno donositi uz opsežne konsultacije sa strukovnim i poslovnim asocijacijama, kako bi se preduprijedile česte izmjene zakona zbog neprimjenjivosti u praksi. Donošenje jasne pravne regulative, koja je usklađena sa pravnom tekovinom EU, i njena dosljedna implementacija predstavljaju preduslov za poželjan ambijent za privlačenje stranih investitora.

• U posljednje se vrijeme sve češće pominje važnost digitalne transformacije poslovnog okruženja, ali i samih kompanija. Kako ocjenjujete napredak Crne Gore u tom dijelu i koje su glavne prepreke za lakše prilagođavanje?

Pandemija koronavirusa uradila je više za digitalnu transformaciju u Crnoj Gori u jednoj godini, nego što je to bilo predviđeno svim strateškim aktima i akcionim planovima.

Podsjetiću da se AmCham još od sredine 2019. godine zalaže za kreiranje koordinacionog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju, sastavljenog od donosioca odluka, predstavnika privrede i akademske i naučne zajednice, a koje bi koordinisalo procesom digitalne transformacije ekonomije i društva. Cilj je sinergija znanja u kreiranju odgovarajućih pravnih okvira i infrastrukture, stvaranju moderne e-uprave, podizanju nivoa informacione bezbjednosti, pružanju podrške startap eko-sistemu, reformi prosvjete, zdravstva, digitalizaciji poslovnih procesa i poslovanju bez papira, itd. Samo sa uspješno digitalizovanim procesima u javnom i privatnom sektoru, povećaće se i konkurentnost Crne Gore na globalnom tržištu.

Komitet za digitalnu transformaciju AmCham-a, ustanovljen prije dvije godine, upravo služi kao hub za razmjenu dobre prakse i znanja iz ove oblasti i podstiče razvoj inovativnog ekosistema. Trenutno je u izradi i nova Strategija digitalne transformacije Crne Gore za period od 2021-2025. godine. Kao dio radne grupe, naš Komitet je ukazao da Strategiju treba kreirati na osnovama Digitalne strategije Evropske unije, te predvidjeti mjere za otklanjanje glavnih razvojnih nedostataka digitalnog društva u Crnoj Gori, a naročito u pogledu razvoja digitalnih znanja i vještina, te stvoriti ekosistem koji bi podržao i formalno (prvenstveno osnovno i srednjoškolsko) i neformalno (cjeloživotno) obrazovanje, a sve u cilju kreiranja digital friendly okruženja u Crnoj Gori i stvaranja inkluzivnog digitalnog društva.

Dodatno, želim da naglasim važnost koju IT sektor ima za dalji razvoj procesa digitalne transformacije. Potrebna je veća finansijska podrška inovativnim kompanijama i startapovima. Interesovanje stranih IT kompanija za autsorsovanje jednog dijela operacija u Crnoj Gori postoji, ali ono što predstavlja barijeru jesu veliki porezi i doprinosi na plate, kao i slabo interesovanje države da uspostavi mehanizme koji bi olakšali i uveli benefite za IT kompanije koje odluče da investiraju u Crnu Goru.

• Šta očekujete od predstojeće turističke sezone, s obzirom da nam je to i dalje glavna privredna grana na koju se oslanjaju brojne kompanije iz drugih djelatnosti?

U ovom trenutku, imajući u vidu kompleksnost epidemiološke situacije, pojavu novih sojeva korona virusa, izuzetno je teško davati prognoze. Treba da vidimo kako će teći proces vakcinacije i to ne samo u našoj državi, već i u onim odakle nam dolazi najveći broj turista.

Stručnjaci prognoziraju da će biti potrebne najmanje tri godine kako bi se turistička potražnja oporavila na nivo prije krize. Mjere zaključavanja zemalja, ograničenja putovanja, smanjenje raspoloživog dohotka potrošača mogli bi znatno usporiti oporavak sektora turizma. Zato se moramo pripremati za više scenarija, te se, u skladu sa time, prilagođavati situaciji. U tom kontekstu, od velike važnosti je da se održava kvalitetna komunikacija unutar države, odnosno aktivni javno-privatni dijalog, kako bi se mjere uskladile sa onima na koje se odnose.

Raduje činjenica da Crna Gora nije stopirala nijedan projekat na primorju iz domena luksuznog turizma, već samo odgodila otvaranja novih hotela i rizorta. Međutim, to ne ublažava potrebu za jasnijom strategijom razvoja turizma i razvijanjem novih turističkih proizvoda u postpandemijskim vremenima, poput, ruralnog turizma, zdravstvenog turizma, itd. Naročito je važno poraditi na suzbijanju sive ekonomije i u sektoru turizma, kao i na obezbjeđivanju kvalitetnih ljudskih resursa na kojima možemo temeljiti naš turistički proizvod.

Intervju pripremio: Rajko Milić