Do kada će bitcoin biti vodeća kriptovaluta
Kraj prošle i početak ove godine donio nam je još jedan bull run na kripto tržištu. Za razliku od predhodnog iz 2017. godine ovaj je osim ogromne tržišne kapitalizacije i prometa novca na berzama donio i nekoliko zanimljivih projekata koji mogu u skorijoj budućnosti promijeniti dosta toga, kazao je crnogorski IT stručnjak Mirko Jovović.
Do kada će bitcoin biti vodeća kriptovaluta?
“Bitcoin je 22. februara dostigao svoju maksimalnu cijenu od 57 hiljada dolara i mnogi ga već u ovoj godini vide na magičnoj cifri od 100 hiljada dolara. Koja će biti cijena zavisi od tržišta a i neki drugi projekti mogu da ga uspore na tome putu. Jedan od problema je taj da Bitcoin sada troši 130TWh električne energije više nego jedna Argentina, Holandija ili skoro Norveška i to sve za najneučinkovitiju mrežu plaćanja u ljudskoj istoriji”, kazao je Jovović za portal Investitor.
Podsjetimo, broj transakcija koje Bitcoin može skalirati u jednoj sekundi je 3-7. Sa druge strane kada se govori o ovoj kriptovaluti gotovo se uvijek upoređuje koliko ona vrijedi u dolarima.
“Njena vrijednost, što naravno nije zanemarljivo, je ta da umjesto malog kovčežića sa zlatom kojeg držite zaključanog i na sigurnom mjestu imate sve to na jednoj vama poznatoj adresi na blokchain-u. Takođe, troškovi transakcija u mreži rastu i biće sve više. I na kraju za valutu koja se naziva „digitalno zlato“ ima velike oscilacije u cijeni što je i dalje čini veoma nepredvidljivom”, dodao je Jovović.
Zanimljivi projekti
Do sada je „vjerni pratilac“ Bitcoina bio Ethereum. Međutim, ističe Jovović, stiče se utisak da iako je u ovom periodu i on dostigao svoju maksimalnu cijenu (preko 2.000$) slavu su mu preoteli neki veoma interesantni prejekti kao što je Cardano (ADA novčić na berzi).
“Pomenuo sam da je skaliranje Bitcoina jako malo ali ni Ethereum nije mnogo bolji koji može da odradi do 30 transakcija u sekundi. Ovo je ogromni problem koji bi trebao biti riješen sa nadogradnjom mreže nazvanom Ethereum 2.0 koja bi po navodima trebala imati mogućnost do 100 hiljada transakcija u sekundi. Ipak dok se u konačnici sprovede ova nadogradnja koja je planirana po fazama proći će dvije godine”, kazao je on.
Projekat Cardano je prema tržišnoj kapitalizaciji došao do treće pozicije. Njegov pokretač je Čarls Hoskinson, matematičar koji je bio uključen u rani razvoj Bitcoina i suosnivač je Ethereuma. Očigledno je Čarls „pokupio“ sve vrline i mane predhodna dva projekta i ono najbolje ugradio u Cardano, smatra Jovović.
“Cardano mreža je mnogo učinkovitija od Bitcoina i Ethereuma, sa mnogo više transakcija u sekundi a što je još bitnije, nadoknade su mnogo jeftinije. Ova mreža je namijenjena za izvršavanje pametnih ugovora i postavljanje decentralizovanih aplikacija (dApps) i smatra se prvom blockchain platformom koja je nastala kao pristup zasnovan na istraživanju. Cardano tvrdi da je njihov protokol Ouroboros Proof of Stake (PoS) jedini siguran, jer su ga testirali istraživači i naučnici, i energetski učinkovit koji troši svega 6 GWh (za razliku od Bitcoina 130TWh)”, naveo je on.
Najveći problemi kriptovaluta su, prema njegovim riječima, skalabilnost, kompatibilnost i održivost.
“Cardano ove probleme rješava tako što istraživači, akademska zajednica i programeri pregledaju i recenziraju sve faze projekta kako bi osigurali njegovu valjanost zbog čeka je dobio naziv blokchain treće generacije. Takođe u njegov kod postoji veliko povjerenje koji se temeljno razvija (upoređuju sa lansiranjem letjelice na Mars) što ima za posljedicu malo sporiji razvoj ali i veliku sigurnost”, naveo je Jovović.
Cardanova vizija je, kako je dodao, potpuna decentralizacija, koja će omogućiti pravu revoluciju u zemljama u kojima je malo socijalnih i bankarskih institucija.
“Sve više se priča o primjeni ove mreže na u Africi gdje ogroman broj ljudi nema pristup bankarskim uslugama. Uz decentralizovane finansije i ostale usluge (dokumenta, diplome, katastarski podaci itd…) pojedincima će obezbijediti sigurnost na ovom kontinentu, gdje je nestabilnost jedna od konstanti posljednjih decenija”, rekao je Jovović.
Da li se dešava hard-fork u kripto svijetu?
Fork (viljuška) je naziv koji označava neku promjenu u protokolu i načinu funkcionisanja određene kriptovalute, objašnjava Jovović.
“Imamo velike institucionalne ulagače, države sve više razmišljaju o digitalnim valutama, decentralizovane finansije i pametni ugovori sve više hvataju zalet. Bitcoin se udaljava sa primjenom od Ethereuma i ostalih kriptovaluta koje se takođe odvajaju od mora onih za koje nikada većina nas i neće čuti”, dodao je.
“Da li je ova godina početak hard-forka u kripto svijetu? Vjerujem da jeste, kao i što vjerujem da je pokrenuta nova era u poimanju svijeta na polju finansija kakvog poznajemo do sada”, zaključio je Jovović u objašnjenju za čitaoce Investitora.
