Svjetska banka: Crnogorska ekonomija će ove godine ojačati 7,1%, najviše u regionu

Crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine ojačaće 7,1 odsto, što je najveći rast u regionu ali i Centralne Azije, prognozira Svjetska banka (SB) u najnovijim projekcijama.

Prognoza rasta od 7,1% je za jedan procentni poen viša u odnosu na prethodni izvještaj SB-a iz januara ove godine, navodi se u izvještaju dostavljenom portalu Investitor.

Crnogorski BPD, prema istim će prognozama ojačati dodatnih 4,5 odsto 2022. godine, 0,6 procentnih poena više nego u prethodnim prognozama.

“Crna Gora je pretrpjela vrlo duboku recesiju u 2020. godini, procjenjuje se od 15 odsto. Kriza je razotkrila strukturne izazove i ranjivosti Crne Gore, preokrenuvši ekonomske i socijalne uspjehe iz posljednjih godina.
uprkos državnoj pomoći, zapošljavanje je palo u svim sektorima, a procjenjuje se da se siromaštvo povećalo na 20 odsto”, navodi se u izvještaju, ocjenjujući da je Crna Gora teško pogođena krizom koju je uzrokovala pandemija Covid-19.

Javni dug je, kako se dodaje, narastao na preko 100 idsto BDP-a, “što zahtijeva budno fiskalno upravljanje u godinama koje slijede”.

“Predviša se povratak rasta ekonomije u 2021. godini, ali BDP se neće potpuno oporaviti prije 2023. godine”, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Kao mala, otvorena i u velikoj mjeri turistički zavina ekonomija, Crna Gora je teško pogođena krizom usljed pandemije, kako se dodaje, potvrđujući svoje ranjivosti.

“Tokom pet godina prije krize, rast je u prosjeku iznosio 4 odsto, podstaknut velikim javnim investicijama i potrošnjom. Preko dvije trećine crnogorskih poslova su u uslugama na koje otpada preko 70 odsto dodate vrijednosti”, ocjenjuje se.

Spoljne neravnoteže su strukturno visoke i u prosjeku 15 odsto BDP-a u periodu 2015-19, uglavnom finansirani iz neto stranih ulaganja i vanjskim dugom.

“Neto međunarodna pozicija Crne Gore s negativnih 170 odsto BDP-a je među najvećima na svijetu. Zbog slabijeg pridržavanja fiskalnim planovima i finansiranja gradnje auto-puta iz duga, javni dug se udvostručio od nezavisnosti”, dodaje se u izvještaju.

Crna Gora teži pridruživanju EU, ali izazovi vladavine prava usporavaju napredak, smatra Svjetska banka.

“Kriza je izbrisala nedavne ekonomske i društvene dobiti iz perioda jakog rasta i pogoršala crnogorske
ranjivosti. Tu spadaju: nedostatak fiskalnog prostora, mala proizvodna baza i niska diversifikacija ekonomije, slabosti poslovnog okruženja te prihodne i socijalne nejednakosti. Te se ranjivosti pretvaraju u značajne prepreke u stvaranju radnih mjesta i podizanju dohotka i smanjenju siromaštva”, smatraju u ovoj instituciji.

Crna Gora, kako se dodaje, zauzima treće mjesto po broju infekcija na milion stanovnika i bilježi najviše stope smrtnosti po stanovniku tokom pandemoije. Tempo oporavka ekonomija umnogome će, kako se dodaje, zavisiti od toga kada pandemija bude obuzdana a tempo imunizacije, koji je trenutno spor, bude ubrzan.

Svjetska banka konstatuje da je Crna Gora doživjela prvu demokratsku promjenu vlasti i podsjeća da se nova vlada obvezala na ubrzanje reformi, jačanje vladavine zakona i borbu protiv korupcije.

“Ovi zadaci, zajedno sa jakim fiskalnim upravljanjem i upravljanje dugom, te nezavisne i odgovorne državne institucije, omogućili bi inkluzivniji rast vođen privatnim sektorom i učinkovito pružanje usluga građanima”, navodi Svjetska banka.

Zbog pandemije turizam je naglo pao, uključujući i noćenja stranih turista, a prihodi se srušili za 90 odsto.

“Posljedično, trgovina na malo pala je za gotovo 17 odsto, dok je industrijska proizvodnja bila na nivoima iz 2019.
Administrativni podaci pokazuju da je zaposlenost pala na najniži nivo u posljednjih 9 godina, s najteže pogođenim sektorima turizma, građevine i trgovine. Nezaposlenost je porasla za 13 odsto. Subvencije na plate i jednokratne podrške pomogli bi da se izbjegnu još veća otpuštanja i povećanje siromaštva”.

Svjetska banka procjenjuje da se siromaštvo (prihod ispod 5,5 američkih dolara) povećalo od sa 14,5 odsto u 2019. na 20 odsto u 2020.