Hrvatska kaska s vakcinacijom, turistička sezona pod velikim upitnikom
Pred vratima je sredina aprila i ne dogodi li se čudo, izgledno je da će Hrvatska dramatično podbaciti u vakcinisanju. Cilj Evropske unije je da do kraja ljeta vakciniše 70 odsto odraslog stanovništva, što je oko 55 do 60 odsto ukupne populacije, kako bi u jesen ušla bez straha od novog talasa.
Prolazno vrijeme, a to je kraj juna, za Hrvatsku je nemjerljivo važniji datum jer je to ulazak u sezonu, dio godine od kojeg zavisi dobar dio BDP-a, prihodi kompanija i dohoci desetina hiljada građana koji žive od turizma, piše Poslovni dnevik.
Prema internom dokumentu Evropske komisije koji je objavio Bloomberg, većina članica mogla bi do kraja juna cijepiti više od 55 odsto stanovništva, a Hrvatska će biti među najsporijima jer neće uspjeti da vakciniše ni polovinu – procjena je tek 45,3 odsto.
Malta je evropska rekorderka koja će do ljeta cijepiti 93,1 odsto svojih građana, slijedi Danska sa 79,9 odsto, Holandija sa 64,6 odsto, Njemačka sa 61 odsto i Francuska sa 58,2 odsto.
U grupi zemalja koje neće dosegnuti evropski cilj, dakle ispod 55 odsto, biće i Austrija, Slovačka i Češka, a najlošija je Bugarska s tek 45 odsto.
Diletantsko kašnjenje
Kako Hrvatska tako diletanski kasni s vakcinacijom, pita se ovaj zagrebački medij. Iz Vlade Andreja Plenkovića prstom upiru na Astra Zenecu koja je isporučila Evropi tek trećinu naručenih doza u prvom kvartalu, a Hrvatska je pehistički naručila baš najveće količine, 2,7 miliona doza te vakcine.
Naravno da Vlada nije mogla znati da će problemi s Astrinom isporukom eskalirati u toj mjeri da se isporuči tek 17 odsto naručenih doza, no to je ne oslobađa od odgovornosti zašto nije odradila druge korake i bila u niskom startu kad vakcinacija napokon dođe.
Otkad je proglašena pandemija u martu 2020. gotovo se neprekidno govori da je jedini način njenog okončanja razvoj vakcine. Mjesecima nakon toga osluškivali su se signali farmaceutskih kompanija i pregovaralo o dozama da bi konačno 22. decembra američki Pfizer prvi registrovao svoje cjepivo u EU, a nakon njega 6. januara Moderna, 29. januara Astra Zeneca i posljednji, 11. marta Johnson & Johnson.
Hrvatska je dan registracije prvog cjepiva dočekala potpuno nespremna iako je imala vremena da smisli rješenje. Prve sedmice vakcinacije bolno su razotkrili amaterski pristup, pa na primjer, nije propisano šta s viškom doza iz jedne ampule da se ne bace?
Tako su se preko reda cijepili mame, tate, supruzi, supruge, susjedi, ali i “poznata” imena koja su uspjela pronaći vezu, i metaforički rečeno preći preko leševa drugih, piše Poslovni.
Cijeli tekst pročitajte na portalu Poslovnog dnevnika
