Novi koncept projekta Hiljadu plus: Ideja je da osmislimo i izgradimo čitave nove kvartove, sa svim neophodnim sadržajima
Vlada će uskoro razmotriti alternativne modalitete nastavka projekta Hiljadu plus, koji bi podrazumijevali najširi nivo kooperacije između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, lokalnih samouprava, građevinara i budućih korisnika, saopštio je resorni ministar, Ratko Mitrović.
“Ideja je da zajednički pokušamo da osmislimo i izgradimo čitave nove kvartove, sa svim neophodnim sadržajima i unaprijeđenim uslovima prostornog i energetskog komfora”, rekao je Mitrović za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je kazao da im je namjera da putem urbanističko-arhitektonskih konkursa dođu do novih i boljih tipologija stanovanja i da pokažu da će njihova afirmacija istovremeno doprinijeti i afirmaciji arhitektonske struke.
“Procjenjuje se da stambene zgrade čine oko 80 odsto ukupnog građevinskog fonda u Crnoj Gori. Samim tim, moramo biti svjesni ogromnog uticaja koji stanogradnja ima na prostor. Proteklih 30 godina karakterisalo je odsustvo jasne vizije, kako u dijelu stambenih politika tako i u dijelu projektovanja i izgradnje stanova”, smatra Mitrović.
Prema njegovim riječima, činjenica da u ovoj godini Crna Gora još nema Pravilnik o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, dovoljno govori o stepenu uređenosti te oblasti.
“Stoga ne treba da čudi paradoks da se danas na tržištu stanovi od 40-ak kvadrata nude kao dvosobni i što, zbog loših planskih rješenja, kupovina stana više ne podrazumijeva da će kupac imati i pristojan pogled, dovoljno sunca, minimalnu udaljenost od susjeda ili parking mjesto”, naveo je Mitrović.
Sa druge strane, kako je kazao, dugogodišnje manično insistiranje na kvantitetu izgradnje stanova za tržište i tretiranje stana dominantno kao robe, a ne kao prava, doveli su gotovo sve crnogorske gradove u stanje slično onom u kojem su mnogi evropski gradovi bili u periodu između dva svjetska rata, a protiv kojeg su članovi CIAM-a reagovali čuvenom Atinskom poveljom.
“To znači da su naši gradovi preizgrađeni, a da život u njima nije zdrav. U tom smislu, konačno se moramo suočiti sa činjenicom da pojedine opštine danas imaju gotovo jednak broj stanova i stanovnika, a da je uprkos tome kvalitet stanovanja izuzetno nizak. Zato je sasvim suvislo postaviti pitanje – koliko nam je u narednom periodu potrebno stanova i kakvi ti stanovi treba da budu, naročito u svjetlu rastućih razlika u regionalnom razvoju i nimalo dobrih demografskih trendova”, rekao je Mitrović.
On je kazao da u cilju popravljanja stanja u toj oblasti, predstoji hitna izrada Pravilnika o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, u kojoj će, pored zaposlenih u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, učestvovati i priznati stručnjaci iz Crne Gore i regiona, a čije se usvajanje planira krajem II kvartala ove godine.
Mitrović je ocijenio da je kriza izazvana pandemijom covida-19 potvrdila neophodnost unapređenja nacionalne ekonomije uz postizanje njenog održivog rasta.
“Fokus treba da bude na aktivnostima s ciljem obnavljanja zdrave životne sredine, zaštite biodiverziteta, smanjenja emisija štetnih gasova, jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na cirkularnu ekonomiju, čistiju proizvodnju i potrošnju, stvaranja novih ekonomskih prilika i poboljšanja kvaliteta života građana”, rekao je Mitrović.
On je, govoreći o najavi ponovne proizvodnje soli u ulcinjskoj Solani, kazao da su nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi najveći kamen spoticanja prilikom donošenja odluka po pitanju Solane.
“Treba prvo da znamo i utvrdimo ko je vlasnik. Odluka o tome na koji način će se riješiti imovinsko pravni odnosi mora se donijeti na nivou Vlade”, naveo je Mitrović.
On je kazao da je najavljeno da će Savjet za privatizaciju u narednom periodu donijeti odluku o vlasništvu, i očekuje se da će Solana biti u državnom vlasništvu. Na taj način bi se stvorili uslovi da se osnuje opštinsko preduzeće koje bi upravljalo proizvodnim procesima na području Solane.
“Ekosistem Solane ne može da funkcioniše bez čovjeka, to jeste bez upumpavanja morske vode u basene Solane. Znajući to, onda je najlogičnije da se pokrene i proizvodnja soli jer što se tiče novca i enegrije, samo upumpavanje vode je najskuplji i energetski najzahtjevniji dio procesa, sve ostalo uradi sunce, a na nama je da pokupimo prinos odnosno so”, rekao je Mitrović.
On je kazao da smatraju da je najbolje da imaju aktivnu solanu kao preduzeće koje ne samo što pruža utočište brojnim životinjskim vrstama, već i upošljava ljude na poslovima proizvodnje soli. Dakle i ekonomija i ekologija, ali i pružanje turustičkih usluga koje su u vezi sa prirodnim rijetkostima u samoj Solani.
“Postoje i najave o dogovoru nabavke neophodne opreme sa svjetski poznatim proizvođačima, kako bi Solana ponovo krenula sa radom”, dodao je Mitrović.
On je naveo da, nažalost, smatraju da je nemoguće pripremiti sve neophodne aktivnosti i završiti proces do početka ljetnje sezone.
