Dragan Brković, Vektra Montenegro

Brković progovorio poslije 14 godina: Vlada me je prevarila 2007. za “Boku”, tražiću odštetu od preko 50 miliona

Podijeli

Vlada me je prevarila 2007. godine kada sam kupovao HTP “Boku”, jer su bili sakriveni podaci o gubicima, radnim sporovima dugovima i restituciji. Ako mi se ne omogući investiranje, podnijeću tužbu protiv države za obeštećenje od više od 50 miliona eura, saopštio je juče biznismen Dragan Brković, bivši vlasnik “Vektre Montenegro”, na sjednici Komisije za kontrolu privatizacija.

Na pitanje više članova Komisije, Brković nije odgovorio ko ga je tačno prevario, već je kazao “onaj kome sam dao pare, država me prevarila”. Od januara ove godine vlasnik “Vektre Montenegro” je NLB “Interfinanz” iz Ciriha, koja je preko izvršitelja zaplijenila firmu zbog nevraćenog kredita. Kompanija se nalazi i u predstečajnom postupku, podsjećaju Vijesti.

Brković i izvršni direktor “Vektra Boke” Milić Popović kazali su da u “sobi podataka” tokom tenderske procedure nije bilo podataka koje su naknadno otkrili a to su prikriveni gubitak od 26 miliona eura, radni sporovi vrijedni 3,5 miliona eura, 27 miliona eura neusaglašenog kapitala, problemi restitucije nad imovinom vrijednom 15 miliona eura i poreski dug od 557 hiljada eura.

“To je najveći promašaj u mojoj 48-godišnjoj poslovnoj karijeri. A zašto? Zato jer sam vjerovao državi i institucijama sistema”, kazao je Brković i dalje ne navodeći ko ga je od učesnika ovog procesa prevario.

“Vektri Montenegro” je 2007. godine prodatao 59 odsto državnih akcija u HTP “Boka” za 22,2 miliona eura, uz najavu investiranja od najmanje 50 miliona. Brković je juče kazao da je od NLB banke “Vektra Montenegro”podigla kredit od 27 miliona za kupovinu tih akcija.

Predsjednik skupštinske Komisije za privatizaciju Maksim Vučinić kazao je da im se obratila grupa bivših radnika koji ne mogu da naplate svoja potraživanja ni nakon 14 godina od privatizacije, da se nije desilo ništa od najavljenih investicija, da se kompanija nalazi u stečaju kroz reorganizaciju, da se prodaje imovina ispod cijene, a da i pored neispunjenja obaveza, prethodna Vlada nije raskinula ugovor.

Predstavnik bivših radnika Đorđe Rajak kazao je da Brković nije ispunio većinu svojih obaveza, kao i da kasni i sa isplatama obaveza reorganizacije stečaja. On je naveo da radnicima nije povezano 800 godina radnog staža, da mnogim radnicima nedostaje 14-15 godina staža zbog čega mnogi ne mogu u penziju ili zbog toga primaju privremene od oko 140 eura mjesečno.

On je ukazao i da je prodata imovina od oko 10 miliona eura, a da se novac pozajmljuje drugim Brkovićevim firmama.

Radnicima duguje oko pola miliona eura

Brković je kazao da radnicima duguje još oko pola miliona eura i da garantuje da će taj novac dobiti, dok druge dugove on ne priznaje jer ih nema u dokumentima stečajne uprave.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović kazala je da je HTP “Boka” primjer kumovske privatizacije, kao i da vlasnik i njegovi menadžeri nijesu izučili osnove menadžmenta zbog čega su uništili biser crnogorskog turizma.

“Nije umio oko sebe da okupi ljude koji znaju više od njega. Uzeli su ogromne kredite pa se bahatili i desilo se šta se desilo”, kazala je Popovićeva.

Ona je kazala da je kompanija prodata za 22 miliona a da je u tom trenutku prema bilansima vriijedila 70 miliona, kao i da su za investicioni program dali garancije od 2,5 miliona eura i mijenice koje su istekle 2009. godine i nisu obnavljane. Ona je navela da je bivša Vlada mogla raskinuti štetan ugovor, a da ne plati obeštećenje od 70 odsto kupoprodajne cijene jer je ono važilo samo ako je kupac investirao najmanje 50 odsto od obaveznog iznosa.

Popovićeva je Brkovića nazvala malim biznismenom i prodavcem autodijelova, koji nakon preostalih propalih poslova nije ni trebalo da dođe u poziciju da upravlja velikom hotelskom kompanijom.

Nakon toga, došlo je do svađe između Brkovića i poslanika vladajuće koalicije. Brković je kazao da nije došao da ga vrijeđaju i nazivaju kriminalcem, kao i da je on častan čovjek i da je kompanija do prije osam godina bila najuredniji poreski obveznik. On je naveo i da nije tačno da njegove firme duguju 20 miliona eura kako piše na crnim listama Uprave prihoda, već šest miliona, a da preostali iznos ne priznaje.

Predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja Ivana Đurović kazala je da povjerioci radnici ili Uprava prihoda mogu tražiti uvođenje klasičnog stečaja u “Vektra Boku”, čime bi isplate dugova radnicima bile prioritet i u prvom isplatnom redu.

Zatražene izmjene Zakona o stečaju

Komsija je usvojila zaključke sa prethodne sjednice o ispitivanju položaja radnika u Kombinatu aluminijuma u stečaju.

Njime se predviđa pokretanje inicijative za izmjene Zakona o stečaju kako bi se radnicima i u tim kompanijama omogućila radnička prava, kao i da se od stečajne uprave i Uniproma zahtijeva da omogući nesmetan rad sindikatu i sindikalnim predstavnicima i da sindikatu vrati prostorije na korišćenje.