Usvojen peti paket pomoći privredi i građanima, evo šta donosi…

Peti paket podrške građanima i privredi usvojen je danas na sjednici Vladi. Premijer Zdravko Krivokapić rekao je da su sa Elektroprivredom Crne Gore dogovorili da računi za april, maj i jun budu umanjeni za 40 odsto za sve penzionere koji imaju penzije manje od 222 eura, kao i sve one koji se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i zadovoljavaju propisane uslove.

On je istakao da je paket mjera okrenut podršci koja će obezbijediti održivost privrednih sistema, te koji će omogućiti, pogotovo u periodu pripreme turističke sezone, svi osjete benefite.

“Jedna od podrški koje možda do sada nijesmo iskazivali na najbolji način je podrška onim preduzetnicima koji nijesu ostvarivali ova prava iz različitih razloga, prevashodno mislimo na mala, odnosno mikro preduzeća, koja obično obuhvataju male trgovine, frizerske salone… I njih smo ovoga puta uključili u ovaj set mjera”, dodao je predsjednik Vlade i istakao da su zadržali približno isti nivo kao što je bio opredijeljen za prvi kvartal, a to je 160 miliona eura, prenosi CdM.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović kazala je da su mjere donijeli nakon intenzivnih razgovora sa privrednicima.

Ona je podsjetila da su u prošlom kvartalu opredijelili oko šest miliona eura za podršku ranjivim kategorijama građana.

Lipovina Božović je pojasnila da će u dogovoru sa EPCG pomoći penzionerima koji imaju penzije manje od 222 eura – računi za struju biće umanjeni osobama koje su nosioci brojila za električnu energiju.

Kada je u pitanju podrška privredi, ključna novina u ovom paketu je dodatna potvrda za kreditnim sredstvima.

“Zbog problema sa likvidnošću privrede, uz činjenicu da je bankarski sektor prilično likvidan, ukazala se potreba da se dodatno privreda finansijski podrži i mi smo ovaj paket podrške definisali kroz model koji se sastoji iz četiri faze”, naglasila je državna sekretarka.

Kako je navela, prva faza je već počela, preko Investiciono-razvojnog fonda, gdje će privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, biti opredijeljeno oko 20 miliona eura.

“U pitanju su četiri kreditne linije, od kojih je najveći broj usmjeren upravo za mikro i mali segment. Radi se o kreditima od 10.000, 20.000 do maksimalnih 150.000 eura sa kamatnom stopom koja varira od 1,5 do 3,5 odsto u zavisnosti od kreditne linije. Ono što je novina je to što smo omogućili da za te kredite za mikro i mala preduzeća do 20.000 eura imam, kad su u pitanju sredstva obezbjeđenja, meka sredstva obezbjeđenja”, precizirala je Lipovina Božović.

Drugi važan segment paketa pomoći se odnosi na 40 miliona eura kreditne podške koju je Vlada obezbijedila kroz kreditni aranžman sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope CEB.

“Radi se o 40 miliona eura koji će biti usmjereni direktno ka poslovnim bankama”, rekla je državna sekretarka.

Dodala je da će se finansirati projekti za investicije u obrtna sredstva i investicije.

“Banke će učestvovati sa 50 odsto sredstava, dok će sredstva CEB-a biti preostalih 50 odsto. Očekujemo da će to biti neki efekat od ukupno 80 miliona eura, koji će se u vidu finansijskih sredstava dalje usmjeriti ka privredi”, pojasnila je Lipovina Božović.

Realizacija treće faze se, prema njenim riječima, očekuje u trećem kvartalu.

“Treća faza se odnosi na pregovore koje IRF ima sa Evropskom investicionom bankom, a radi se o kreditnom aranžmanu od 150 miliona eura gdje očekujemo da prva tranša od 50 miliona bude opredijeljena za podršku za likvidnost malih i srednjih preduzeća. To bi bilo dodatnih 50 miliona eura, do kraja godine će biti minimum 110 miliona, uz napomenu da ta sredstva preko CEB-a otvaraju mogućnost da ukoliko potrošimo, odnosno, ukoliko privreda povuče kroz svoje projekte sva sredstva, CEB će nam dati mogućnost da apliciramo za dodatnih 30 miliona eura”, navela je Lipovina Božović.

U okviru četvrte faze država Crna Gora će, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, pokrenuti uspostavljanje kreditnog garantnog fonda, kao važne institucije koja će podstaći i omogućiti lakši pristup finansijama segmentu mikro, malih i srednjih preduzeća.

“Država će garantovati za određena sredstva i samim tim se stvoriti uslovi za pristup finansijama za taj segment privrede”, istakla je državna sekretarka.

Naglasila je i da se nastavlja sa programom subvencionisanja zarada, po novom modelu.

“Po prvi put ćemo svakog privrednog subjekta identifikovati pojedinačno. To znači da više neće biti važno kojoj djelatnosti privredni subjekat pripada, već će biti važno da li je ukupan prihod u 2020. godini kod tog subjekta opao za više od 50 odsto”, pojasnila je, poručujući da će, ukoliko je to slučaj, svaki privredni subjekat koji ispunjava ranije definisane uslove steći uslov za subvencionisanje zarada.

Kako je istakla, to je više od 250 različitih djelatnosti.

“Gotovo da ne postoji djelatnost koja u ovom trenutku nije zastupljena programom subvencija”, kazala je Lipovina Božović.

Visina subvencija zavisiće od pada prihoda.

“Privredni subjekti čiji je pad od 50 do 70 odsto dobiće 50 odsto subvencija bruto minimalne zarade, oni čiji je pad ukupnih prihoda od 70,1 do 90 odsto dobiće 75 posto subvencija bruto minimalne zarade, a ovi koji imaju veći pad prihoda od 90 posto dobijaju 100 odsto minimalne zarade”, precizirala je državna sekretarka.

Nastavlja se i sa subvencijama za plaćeno odsustvo, za roditelje djece od šest do 11 godina.

“Nastavljamo i sa mjerom podrške zaposlenima koji su u karantinu i izolaciji, gdje je podrška 50 posto, očekujući da će odsustvo tih zaposlenih sa posla biti 15 dana. Očekujemo da će se kroz ovaj program podržati oko 6.000 privrednih subjekata u Crnoj Gori i 20.000 zaposlenih. Naša procjena je da će to za budžet biti 15 miliona eura”, kazala je.

Kako je dodala, još jedna važna mjera je i povećanje limita za kovid podršku sa 800.000 eura na iznos do 1,2 miliona eura, a biće produžen i rok za realizaciju mjera predviđenih kovid pravilnikom na 31. decembar 2021.

“Ova mjera će omoguićiti onim privrednim subjektima koji su, koristeći mjere podrške, dostigli limit od 800.000 eura, da u drugom kvartalu apliciraju za neku od ovih mjera”, pojasnila je Lipovina Božović.

Naglasila je da je važna mjera i odlaganje carinskog duga.

“Po pravilu je taj rok 30 dana, limit carinske garancije za odloženo plaćanje ćemo produžiti sa 30 na 60 dana”, rekla je državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović saopštio je da je Vlada kao jednu od mjera usvojila i jednokratnu pomoć za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije.

“Vlada je odlučila da svakom poreskom obvezniku koji je fizičko lice koje obavlja privrednu djelatnost tj. preduzetnik a koje nije u PDV sistemu odobri 50 eura u cilju uvođenja elektronske fiskalizacije. Takođe, poreski obveznik koji ostvaruje promet od prodaje roba ili usluga putem samonaplatnih uređaja tj. automata, poznatijih kao vending machine, a koji nisu obavezni da izdaju račune, takođe imaju pravo da dobiju 50 eura za uspostavljanje elektronske fiskalizacije”, pojasnio je Odović.

Vlada je usvojila jednokratnu podršku prevoznicima u drumskom saobraćaju.

“U ovoj kalendarskoj godini smo u najvećoj mjeri zavisni od turizma. Vlada je odlučila da jednokratno autoprevoznicima da po 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici”, rekao je Odović.

Vlada je omogućila i povraćaj dijela plaćene akcize za preduzetnike koji su registrovani i koji obavljaju vanredni prevoz putnika u kopnenom saobraćaju, čarter prevoz putnika i putnika prema aerodromu, gdje će povraćaj biti moguće ostvariti do sedam odsto ostvarenog prometa.

Takođe, licencirani turistički vodiči, koji su ostali bez posla i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, dobiće jednokratnu pomoć od 300 eura.

Odović je napomenuo da se i dalje primjenjuju mjere koje su usvojene u prvom paketu.

U saradnji sa Centralnom bankom usvojena je i odluka po kojoj se moratorijum omogućava svima koji imaju kredite, a u posljednja tri mjeseca nijesu primali zaradu.

Vlada je preporučila i lokalnim vodovodima da omoguće smanjenje cijena za vodu i kanalizaciju.