Unicef ili Forbes: Sve je više siromašnih, ali i milijardera

“Bogati postaju bogatiji, siromašni postaju siromašniji” – ova često upotrebljivana fraza najbolje oslikava globalne posljedice sa ekonomskog aspekta još uvijek aktuelne pandemije.

Najbogatiji ljudi svijeta i njihove kompanije su očekivano, vrlo dobro i spremno dočekali radikalne društvene promjene i opštu tržišnu histeriju izazvanu pojavom kovid-19 i tako uspjeli da preokrenu novonastalu situaciju u svoju finansijsku korist.

U godini za nama nešto manje od 500 ljudi se upisalo na listu najbogatijih na svijetu čija vrijednost prelazi nevjerovatnih milijardu dolara, u istoj onoj u kojoj se bilježi značajan rast nezaposlenosti na globlnom nivou, pogotovo među mladima, veliki rast broja ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu (podaci Svjetske banke), propadanje pojedinih grana privrede i nekih od najvećih svjetskih kompanija.

Iako se po podacima OECD ova situacija popravlja, oni takođe navode da je nezaposlenost i dalje oko 1,5 odsto iznad one prije početka pandemije, prenosi N1 Info. Ovakav podatak, iako ohrabrijući, među stručnjacima ne unosi veliku dozu optimizma. Oni kažu da su podaci daleko od realnih i da se mnogo veće ekonomske posljedice mogu očekivati ukoliko vlade, prije svega najvećih zemalja, ne donesu seriju olakšica i podsticaja najugroženijim granama privrede, kao što su turizam, avio industrija, inustrija nafte i gasa, HoReCa…

Kinezi u ekspanziji

Nova „garnitura“ najbogatijih očekivano dolazi iz najbrže rastuće svjetske ekonomije, Kine. Njih 205 (u jednom trenutku 257, ali neki su pali ispod liste). Poslovi kojima se bave novi članovi liste su uglavnom iz sektora tehnologije, IT, E-trgovina, razvijanje softvera… Na Forbesovoj listi najbogatijih Kina danas ima 626 milijardera (bez Hong Konga i Makaa).

Ispred Kine po ovom broju su samo SAD. Po navodima iz članka magazina Forbes, SAD su u protekloj godini dobili 98 novih milijardera i sada ih imaju 724.

Ubjedljivo najveće uvećanje bogatstva za vrijeme pandemije bilježi Ilon Mask, koji je u proteklog godini zaradio nevjerovatnih 144 milijarde dolara (zahvaljujući rastu akcija Tesle više od 700 odsto) i trenutno je drugi najbogatiji čovjek na svijetu. Po zaradi u protekloj godini ga prati najbogatiji čovjek na svijetu, Džef Bezos, vlasnik Amazona, koji je uspio da uveća svoje bogatstvo za 86 milijardi dolara. Za njima su i vlasnici kompanije Google, koji su zaradili po nešto više od 40 milijardi u 2020. godini.

Zajedno, prvih deset Amerikanaca po zaradi u prethodnoj godini su uvećali svoje bogatstvo za 488 milijardi dolara. To je veoma zabrinjavajući podatak ako se uzme u obzir činjenica da je u istoj godini bez posla ostalo preko 20 miliona ljudi. Po izvještajima američke vlade iz 2020. godine, stopa nezaposlenosti je iznosila 14,7 odsto, što se izjednačava sa procentom iz vremena Velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka. Ekonomska kriza 2008. godine je prouzrokovala gubitak nešto ispod devet miliona radnih mjesta i bila je značajno slabija po ovim parametrima.

Kriptovalute stvorile nove bogataše

Jedan od glavnih razloga za pojavu ovolikog broja novih, mladih milijardera je svakako i ekstremno nagli rast vrijednosti kriptovaluta. Od februara 2020. do februara 2021. godine vrijednosti glavne kriptovalute bitcoin je skočila više od sedam puta. Uz bitcoin i ostale kriptovalute, kao što su ethereum, dogecoin (i mnoge druge) su takođe doživjele ogroman rast vrijednosti.

Ovakvu situaciju je iskoristilo nekolicina ljudi koji su imali veliki broj kriptovaluta u svom posjedu iz perioda njihove jako niske vrijednosti, ali i ljudi koji se bave razvojem platformi za trgovinu i transakcijom ovih valuta. Najbogatiji predstavnik ove „kripto grupe“ je Sem Benkman koji je procijenjen od strane Forbesa na 8,7 milijardi dolara. Za njim, drugi na listi je Brajan Armstrong, jedan od osnivača Coincase-a.

Najpopularniji među njima su svakako blizanci Kameron i Tajler Vinklevos koji su prije više od decenije tužili vlasnika Facebooka za krađu ideje i dobili od te tužbe 65 miliona dolara. Danas braća vrijede po nešto više tri milijarde dolara, a ako je vjerovati procjenama Citibanka da će bitcoin vrijedjeti više od 300.000 dolara u nekoliko narednih godina, ovo je tek početak njihove kripto-imperije.

Danas u svijetu postoji 2.755 milijardera koji vrijede oko 13 triliona dolara. To predstavlja skok od više od pet triliona dolara u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo nešto malo iznad dvije hiljade. U 2011. godini broj ljudi u ovoj grupi je bio više od duplo manji a njihova vrijednost više od tri puta manja.

Sve više siromašnih

Sa druge strane u 2020. godini, po prvi put u posljednjih dvadeset godina se javlja rast broja ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu. Po podacima Svjetske banke broj od 115 miliona ljudi koji tako žive će vjerovatno dostići i premašiti broj od 150 miliona.

Podaci sa sajta Unicefa pokazuju znatno veće i dramatičnije brojke. Po njihovoj statistici više od 700 miliona ljudi na svijetu živi u uslovima ekstremnog siromaštva (ispod 1,90 dolara dnevno-propisana norma Svjetske banke), a među njima je i 356 milona djece. Šanse da dijete ne preživi je deset puta veće u djelovima svijeta gdje vlada ekstremno siromaštvo. Najporažavajući podatak koji organizacija objavljuje je da u svijetu preko milijardu djece nema pristup obrazovanju, zdravstvu, hrani, vodi ili krovu nad glavom.

Iako je činjenica da ne može povezati dodatno bogaćenje već ekstremno bogatih pojedinaca iz cijelog svijeta i ekstremno siromaštvo, postavlje se razumno pitanje da li su najbogatiji ljudi na svijetu sposobni i voljni da preuzmu na sebe odgovornost i rješavanje ovog problema preusmjeravanjem samo dijela svog novca na one kojima je potrebno, ili ukoliko nijesu, da li su vodeće države svijeta i njihove vlade spremne da se suoče sa ovim problemom tako što će oporezivati ekstremno bogate i tako preusmeriti oporezovani novac na mjesta gdje je on izuzetno potreban.

Šta je bitnije – Unicefova ili Forbsova lista?