Deset sirovina koje su najviše poskupjele u prethodnih 12 mjeseci
Rast cijena sirovina poput metala, goriva ili poljoprivrednih proizvoda ne usporava. Sve veći izgledi za skori kraj pandemije koronavirusa podržavaju oporavak u vodećim svjetskim ekonomijama, a to pokreće i sve veću tražnju za metalima, hranom ili energetskim resursima. Istovremeno, loši klimatski uslovi prethodnih mjesec dana štetili su usjevima, što već nagovještava i loš ovogodišnji rod, piše Biznis.rs.
Potražnja za metalima raste, prateći tako ubrzanje industrijske proizvodnje. Povratak vozača na puteve pokreće poskupljenje goriva… Preko cijene strateških sirovina vode se i geopolitički, tihi ratovi. Na primjer, raste berzanska cijena kukuruza, soje, pšenice zbog velikih suša u Brazilu, SAD, Evropi, dok s druge strane Kina drži zalihe ovih roba. Oni koji situaciju na robnim berzama dublje prate kažu da cijene, poprilično, dižu i špekulativni investitori, kojima je igra rasta cijena robe način klađenja na scenario ubrzavanja globalne inflacije.
Bloomberg indeks roba, koji prati cijene najvažnijih svjetskih proizvoda, na najvišem je nivou još od 2011. godine, kada je kulminirao nakon višegodišnje apresijacije. Sada se rast nastavlja, odnosno, indeks je od izbijanja pandemije, porastao za preko 70 odsto.
Lista roba koje su ove godine na berzi doživjele izuzetan rast cijena je poduži, ali ovih desetak su od ključnog uticaja na životni standard građana širom svijeta.
Aluminijum – godišnji rast cijena 67 odsto
Samo od početka ove godine, cijene aluminijumskih ugovora kojima se trguje na Londonskoj berzi porasle su skoro za četvrtinu, što znači da je za ovaj metal 2021. godina bila najbolja u posljednjoj deceniji. Glavni razlog rasta cijena je očekivanje da će oporavak od pandemije i dalje pokretati potražnju za robama, od automobila do usisivača i tostera.
Cijene aluminijuma dodatno su povećane zbog sve skupljeg pomorskog transporta, ali i zbog strahova da će smanjenje emisije ugljen-dioksida u Kini dovesti i do smanjenja proizvodnje u toj zemlji.
Juče je na Londonskoj berzi metala tona aluminijuma koštala 2.017,21 evra. Prosječna cijena za april bila je 1.932,22 eura po toni, a za januar 2021. godine 1.646,11 eura za tonu.
Pšenica – godišnji rast cijena 46 odsto
Rast cijena pšenice, koji je započeo prošlog ljeta, naglo je ubrzan u posljednjih mjesec dana. Od početka godine, kotacije pšenice su se, na Merkantilnoj berzi u Čikagu, povećale za preko 15 procenata. Poskupljenja su podstaknuta nepovoljnim vremenskim uslovima u najvećim državama proizvođačima, kao što su hladan talas u SAD i suša u Brazilu. Pšenično brašno se koristi u pekarstvu, poslastičarstvu i proizvodnji testenina. Ovo zrno se koristi i u proizvodnji griza, pivskog slada i suvog glutena. Pšenica se koristi i za ishranu životinja, ali zbog svojih vrlo visokih cijena, u ovo vrijeme se uglavnom prelazi na druge žitarice.
Inače, FAO je prošlog mjeseca podiglo procjenu globalne proizvodnje pšenice za ovu godinu na 785 miliona tona, što je za 1,4 odsto više u odnosu na prošlu, i novi rekordan rod.
Kukuruz – godišni rast cijena 129 odsto
Cijena kukuruza bila je prilično niska od 2006. godine, pa do izbijanja pandemije korona virusa. Ali, odmah nakon početka pandemije, za svega nekoliko mjeseci cijena ove žitarice se udvostručila. Nepovoljne vremenske prilike uticale su na tržište kukuruza na sličan način kao i na tržište pšenice, ali je u slučaju ove žitarice rast potražnje bio veći. Osim za prehranu, odnosno proizvodnju brašna i palente, a kukuruza šećerca i kao povrće, kukuruz se koristi i za konditorsku, pekarsku, pivarsku i naftnu industriju. Takođe je i jedna od sirovina za proizvodnju u industriji papira, a dio biljke se koristi i kao biomasa, za proizvodnju biogoriva.
Bakar – godišnji rast cijena 95 odsto
Iako su cijene bakra privremeno pale nakon što je u Kini proglašena epidemija koronavirusa, neposredno zatim su se udvostručile cijene. Posljednjih dana cijene bakra bilježe svoj maksimum. Metal iz rude bakra prvi put je imao cijenu preko 10.000 dolara po toni 2011. godine. Kina, najveći svjetski potrošač bakra, prva je na svijetu izašla iz problema sa koronavirusom i želi da obnovi svoju industriju. I dio drugih velikih potrošača bakra je uspješno krenuo u privredne aktivnosti, a potražnja ovog metala podstaknuta je i ulaganjima u nove izvore energije. Potrošnja bakra u električnim automobilima je nekoliko puta veća nego u tradicionalnim vozilima, dok razvoj obnovljivih izvora energije zahtijeva njihovo povezivanje sa elektro-mrežom, što takođe zahtijeva korišćenje bakra. Inače, trenutno se najviše bakra koristi za proizvodnju električnih kablova, industrijskih mašina, vodovoda i slično.
Na Londonskoj berzi metala bakar se juče prodavao za 8.449,44 eura po toni, dok je prosjek za april bio 7.758,79 eura. U januaru se prosječno tona bakra na najčuvenijoj svjetskoj berzi metala plaćala 6.546,16 eura.
Šećer – godišnji rast cijena 71 odsto
Šećer spada u grupu sirovina koja bilježi najveći rast cijena prethodnih nekoliko mjeseci. Njegova kotacija na Čikaškoj berzi i dalje je malo ispod četvorogodišnjeg maksimuma. Potražnja za šećerom, od strane najvećih uvoznika, Indonezije i Kine, raste. Suša je loše uticala na rod šećerne trske u Brazilu, ali i proizvođači šećera sve više ulaze u borbu za sirovinu sa proizvođačima etanola, koji takođe koriste trsku.
Srebro – godišnji rast cijena 78 odsto
Rast cijena počeo je u prvoj fazi pandemije, u proljeće i ljeto prošle godine. Međutim, za razliku od zlata, koje ima vrlo ograničenu industrijsku upotrebu, srebro ima širu upotrebnu vrijednost. Kao plemeniti metal koristi se u proizvodnji nakita, medalja, novčića, dok ima i industrijsku primjenu, prije svega u medicini (zbog baktericidnih svojstava), proizvodnji električnih i elektronskih uređaja (zbog provodljivosti), pa čak i odjeće (sprječavanje mirisa). Čak oko 50 odsto potražnje za srebrom potiče iz industrije, a ostatak od investitora. Upravo je industrijska upotreba srebra bila jedan od glavnih razloga koji je doveo do skoka cijene. Zlato je, u istom periodu, poskupjelo samo za 6,4 odsto.
Dodatni faktor, koji je takođe igrao ulogu u usponu cijene srebra, predstavlja prelazak na zelene tehnologije, koje su podstakle rast potražnje za industrijskim metalima, poput srebra, koje se, primjera radi, koristi u proizvodnji solarnih panela.
Soja – godišnji rast cijene 88 odsto
Nakon šest godina niskih cijena soje, i ova žitarica naglo je počela da poskupljuje tokom prošle godine. Nepovoljne vremenske prilike u većem dijelu zemalja koje soju proizvode, ukazuju na loš rod, dok u isto vrijeme kinesko ubrzanje ekonomije utiče i na sve veću potražnju za hranom za svinje. Samo od početka ove godine, soja je poskupjela za petinu cijene iz 2020. godine. Od sjemena mahunarki soje se proizvodi stočna hrana, ali ih koristi i prehrambena idnustrija. Sve više se pravi sojino ulje i mlijeko, sojino brašno, tofu, lecitin. Preparati od soje dodaju se, između ostalog, i u konzervirano meso i prerađevine. Potražnja soje je povećana i zbog sve većeg broja onih koji njom menjaju meso u ishrani.
Sirova nafta tipa Brent – godišnji rast cijene – 132 odsto
Sirova nafta, iako je procentualno skoro rekordno poskupjela, jedna je od retkih berzanskih roba koja nije dostigla najviši nivo u odnosu na prethodnih nekoliko godina. Očekivanja da će pad potražnje vezan sa zatvaranjima država dovesti do problema u kapacitetima za skladištenje nafte, gurnuli su kotacije mnogih naftnih ugovora ispod nule prošlog aprila.
Od tada, smanjenje proizvodnje o kom je odlučio OPEC, omogućilo je postepeno smanjenje svjetskih zaliha nafte. Istovremeno, došlo je do određenog oporavka tražnje, čiji bi rast trebalo da se nastavi, zahvaljujući najavljenom okončanju pandemije. Od početka ove godine, sirova nafta tipa Brent poskupjela je za 32 odsto, mada se posljednjih nedjelja ta dinamika povećanja cijena usporava. Više cijene mogu podstaknuti povećanu proizvodnju američkih proizvođača škriljaca, dok je globalna potražnja za naftom, vjerovatno, blizu svog istorijskog vrhunca.
Kafa – godišnji rast cijena 42 odsto
Sirovoj kafi je u prošloj godini naizmjenično rasla i padala cijena. Tokom ovog aprila je, međutim, cijena naglo porasla, dostigavši najviši nivo u posljednje četiri i po godine. Kako je ovogodišnja berba kafe u Brazilu bila prilično slaba, to može rezultirati najvećim deficitom sirove kafe na tržištu, u istoriji. Prema procjenama ekonomista koji su specijalizovani za promet sirove kafe, ubrzanje privrednog rasta od jedan odsto doprinosi dodatnom povećanju tražnje kafe. Godišnje se, kažu statističari, popije preko 400 milijardi šoljica kafe u svijetu.
Pamuk – godišnji rast cijena 64 odsto
Cijene pamuka na berzi su, u posljednjih godinu dana, nešto niže od trogodišnjeg vrhunca. Povećana je tražnja, prije svega u Kini, ali iz zemalja najvećih izvoznika pamuka se može čuti da ova godina i neće biti baš posebno uspješna. I u Brazilu, kao i u SAD najavljuju lošiju žetvu.
