Neradna nedjelja ostaje: Vlada neće mijenjati zakon bez saglasnosti socijalnih partnera
Za ukidanja neradne nedjelje u trgovini konstatno izostaje saglasnost socijalnih partnera, zbog čega Vlada neće donositi odluke po ovom pitanju, kazali su za CdM iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Međutim, saglasnosti socijalnih partnera, kako su kazali za CdM, za sada neće ni biti.
Problem neradne nedjelje ponovo se našao u fokusu javnog mjenja usljed pada ekonomske aktivnosti izazvane pandemijom koronavirusa, a u želji privrednika da se što prije poveća ekonomska aktivnost koja je prošle godine zabilježila pad od 15 odsto.
Ministarstvo ekonomskog razvoja počelo je da se bavi ovim pitanjem još u decembru prošle godine, međutim tada su bili usamljeni po pitanju ove ideje.
U martu se na sjednici predsjedništva Socijalnog savjeta razgovaralo o neradnoj nedjelji i ministarstvo je iniciralo formiranje radne grupe u kojoj bi bilo medijator i aktivni učesnik u dijalogu sindikata i poslodavaca, međutim bez uspjeha.
“Određeni koraci su već preuzeti međutim konstantno izostaje saglasnost socijalnih partnera bez koje ova Vlada neće donositi odluke po ovom pitanju. Ono što ministarstvo u ulozi medijatora u ovom trenutku može da učini jeste da pozove predstavnike poslodavaca i sindikata da što prije otpočnu dijalog i zajedno dođu do rješenja koje će možda biti i privremeno ali svakako bolje od postojećeg u smislu ekonomskog rasta”, kazali su za CdM iz resora Jakova Milatovića.
Već pola godine među socijalnim partnerima nije postignut konsenzus oko ovog pitanja.
“Mi smo svjesni razloga zbog kojih privrednici zahtijevaju izmjenu postojeće odluke o neradnoj nedjelji i zalažemo se da do toga dođe ali uz istovremeno pronalaženje adekvatnog modela koji će na pravi način štititi prava radnika. Pravo radnika na sedmični odmor u neprekidnom trajanju od 24 sata je civilizacijsko dostignuće, koje omogućava radniku da dio radne nedjelje odvoji za svoje kulturne, porodične i druge potrebe. Ovo pravo je uređeno Zakonom o radu, kao i mehanizam kojim se ono ostvaruje ukoliko se ne može ostvariti nedjeljom”, ističe Ministarstvo.
Sasvim je, kažu za CdM, sigurno da bi omogućavanje rada nedjeljom imalo blagotvorne efekte po privredu, a posebno u periodu turističke sezone od koje ove godine očekuju mnogo.
“Razmatramo različite modalitete za rješavanje postojeće stuacije, a koji od njih će biti prihvatljivi za socijalne partnere ostaje da vidimo. Ono što u ovom trenutku priželjkujemo jeste otpočinjanje dijaloga kako bi zajedno što prije došli do rješenja s obzirom da je turistička sezona pred vratima i da je u ovom momentu svaki radni dan izuzetno značajan ponajviše za male trgovce koji u najvećoj mjeri osjećaju posljedice neradne nedjelje”, poručuju iz ovog resora.
Iz Unije slobodnih sindikata za CdM su saopštili da ostaju pri stavu da ne smije doći do ukidanja stečenog prava zaposlenih u trgovini na veliko i malo, budući da se radi o pravu koje je garantovano Ustavom, zakonom i međunarodnim pravnim aktima.
“Takođe, ne postoji niti jedan argument na strani onih koji se zalažu za ukidanje ovog prava, a koji je zasnovan na stvarnom stanju stvari. Pandemija izazvana širenjem korona virusa ne smije i ne može biti paravan iza kojeg će se radna prava ograničavati niti suspendovati”, poručuju za CdM iz USSCG.
Iako je došlo do ukidanja neradne nedelje, promet se povećavao
U prilog ovoj tvrdnji podsjećaju da se prvi značajan pad prometa u trgovinama na veliko i malo dogodio u aprilu prošle godine i iznosio je -26,2 odsto u odnosu na isti mjesec 2019. godine (prvi talas pandemije), odnosno julu i avgustu (drugi talas pandemije) koji je iznosio -32,4 odnosno -37,1 a usled nedostatak broja turista koji su tokom ljetnje sezone bili glavni potrošači u maloprodajnim trgovinskim lancima.
“Međutim, ukoliko bi sabrali sve iznose i podijelili sa 12, dobijamo da je prosječan pad prihoda u trgovinama u 2020. godini u odnosu na 2019. iznosio „svega” 14,7 odsto! Dakle, očigledan uticaj pandemije na potrošače (više nezaposlenih za 7.000 hiljada u trgovinama a cca 21.000 u zemlji, nestabilan posao, krediti i nemogućnost otplate istih, posebno ugroženi zaposleni koji žive kao podstanari – dok je Monstat isključio rentu iz potrošačke korpe, strah od zaraze virusom itd.)”, navode u USSCG.
Prva neradna nedelja bila je dana 20.oktobra 2019. godine a tokom IV kvartala 2019. godine zabilježen je porast prometa u trgovinama u iznosu od 5,6 odsto prosječno/mjesecu.
“Ukupno povećanje prometa na nivou 2019. godine iznosilo je šest odsto. Još jedna potvrda da je „krivac“ pada prometa u trgovinama COVID-19 a ne uvođenje neradne nedjelje je podatak da je u prvom kvartalu 2020. godine, zabilježeno prosječno/mjesečno povećanje prometa od čak 7,4 odsto. Dakle, pad prometa se tek pojavljajuje u aprilu 2020. godine, kulminaciju dostiže tokom ljeta zbog veoma loše turističke sezone i nemogućnosti dolaska turista u Crnu Goru zbog pandemije, dok se situacija do kraja godine u dobroj mjeri stabilizovala”, ističu u USSC.
Pored konstantnih napora da očuva neradnu nedjelju i slobodan dan u dane državnih i drugih praznika, usmjerenih prema donosiocima odluka i ukupnoj javnosti, Unija slobodnih sindikata Crne Gore je 10. marta, preko portala “Glas građana – e-Peticije”, pokrenula postupak prikupljanja potpisa podrške protiv ukidanja neradne nedjelje.
Peticija usmjerena na očuvanje neradne nedjelje biće proslijeđena Vladi na razmatranje
“I pored brojnih poteškoća na koje smo nailazili u vezi sa tehničkim pristupom ovoj platformi od strane zainteresovanih lica, ali i straha ogromnog broja građana koji nijesu željeli da ostavljaju svoj matični broj prilikom popunjavanja peticije, ova peticija je izglasana, odnosno sakupila više od 3.000 potpisa, o čemu smo 26.aprila i zvanično obaviješteni. Ova činjenica obavezuje da pomenuta inicijativa usmjerena na očuvanje neradne nedjelje bude proslijeđena Vladi Crne Gore na razmatranje”, ističu u Uniji.
78 odsto privrednih subjekata traži što hitnije ukidanje neradne nedjelje
A Unija poslodavaca Crne Gore zahtijeva od Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja da hitno reaguju i preduzmu konkretne poteze koji će omogućiti uspješnost predstojeće turističke sezone i dalji oporavak crnogorske ekonomije.
UPCG od nadležnih očekuje da iznađu rješenje za stavljanje van pravne snage sporne odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini, a time i ispuni zahtjev čak 78 odsto privrednih subjekata koji su se izjasnili za ukidanje neradne nedjelje u što kraćem roku.
Ovaj podatak jedan je od rezultata online anketnog istraživanja koje je UPCG sprovela među crnogorskim privrednicima, radi procjene uticaja neradne nedelje u okolnostima COVID-19 na njihovo poslovanje. Anketno istraživanje je sprovedeno krajem marta 2021. godine, na uzorku od 403 privredna subjekta (preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća i veliki privredni sistemi) iz sva tri regiona Crne Gore.
Učesnici istraživanja UPCG su kao prioritetni potez nadležnih naveli ukidanje neradne nedjelje tokom cijele godine, što je ocjena koju je dalo čak 65 odsto anketiranih.
Sa druge strane, 25 odsto privrednika smatra da neradnu nedjelju treba ukinuti u toku trajanja turističke sezone, dok njih 10 odsto navodi da je treba ukinuti na period od šest mjeseci.
U anketi UPCG, najveći broj ispitanika (67 odsto) je naveo da rad nedjeljom treba organizovati u toku jedne smjene, dok je čak 76 odsto privrednika iskazalo spremnost da (u slučaju ukidanja neradne nedjelje) povećaju dnevnicu zaposlenima za rad nedjeljom.
“Stanje u privredi pogođenoj razornim posljedicama COVID-19 krize pokazuje da je praktikovanje neradne nedelje, osim na preduzeća, uticalo i na zaposlene, o čemu govore i podaci Monstata o čak 7.200 manje zaposlenih u sektoru “Trgovina na veliko i malo“ na kraju decembra 2020. godine”, navode u UPCG.
Stoga je, ističu, važan podatak ankete UPCG prema kojoj više od polovine privrednika – učesnika istraživanja (57 odsto) smatra da bi ukidanje neradne nedjelje dovelo do povećanje broja radnih mjesta u narednom periodu.
“Sve navedeno govori ne samo o očekivanjima poslodavaca koji u ukidanju neradne nedjelje prepoznaju šansu da se oporave i nadoknade ogromne gubitke ostvarene u prethodnom periodu, već se radi o zajedničkom rješenju koje je od interesa i za zaposlene (vraćanje oduzetog prava na rad i zaradu – makar za vrijeme turističke sezone) i državu (priliv nedostajućih finansijskih sredstava i punjenje budžeta)”, navode u UPCG.
Po osnovu, po UPCG, spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Crna Gora u toku 2021. godine ima 52 neradna dana po osnovu neradne nedjelje.
“Ako tome dodamo i 11 neradnih dana koji privrednicima, zaposlenima i građanima pripadaju po osnovu obilježavanja raznih praznika, dolazimo do podatka da ove godine, od ukupno 365 dana, čak 63 dana pripadaju kategoriji neradnih (17 odsto). Tako, samo u maju 2021. godine imamo čak 9 neradnih dana (po osnovu spajanja neradne nedjelje sa prvomajskim, uskršnjim i praznikom povodom Dana nezavisnosti)”, naglašavaju u UPCG.
Krah sezone
Iako su turistički poslenici (posebno iz primorskih opština) ukazivali na izuzetno veliki broj gostiju tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, izostalo je, navode, gostoprimstvo u vidu pratećeg dijela turističke ponude jer su svi trgovinski objekti i tržni centri bili zatvoreni, što je, po mišljenju UPCG, nevjerovatan propust i značajan gubitak za zemlju koja najavljuje uspješnu turističku sezonu i oporavak privrede.
UPCG ističe da propusti države, u vidu nekorišćenja kontrolnih mehanizama kojima bi se pripadajuća, zakonom regulisana prava radnika zaštitila, ne može biti opravdanje za uvođenje i zadržavanje neradne nedjelje – posebno jer se time ugrožava Ustavom zagarantovano pravo na rad i pravo na preduzetništvo.
U prilog tome, podsjećaju da je u Inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je podnijela još 1. avgusta 2019. godine, UPCG između ostalog ukazala na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima.
U međuvremenu, zbog nepostupanja Ustavnog suda po predmetnoj inicijativi, UPCG je podnijela i tri urgencije, te očekuju da taj sud u najkraćem roku donese odluku po navedenom.
Podsjećaju, osim pristiglog obavještenja Ustavnog suda da je predmet formiran i dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku, ishod ustavne incijative UPCG još uvijek nije poznat – ni nakon skoro dvije godine od njenog podnošenja.
“Prezentovani rezultati online ankete UPCG, kao i navedene činjenice, predstavljaju snažan alarm za hitna postupanja koja treba da uslijede i omoguće da rezulti ovogodišnje ljetnje turističke sezone budu na nivou očekivanih. Ukoliko reakcija nadležnih izostane, slijedi krah sezone i scenario koji nije od interesa ni za privredu, zaposlene ni državu”, navode u UPCG.
