Bitcoin za sobom ostavlja ekološku pustoš
Ilon Mask pokrenuo je temu ekološke održivosti bitcoina nakon što je saopštio da njegova Tesla više neće prodavati svoje automobile za ovu kriptovalutu zbog štete koju ona nanosi životnoj sredini.
Poslije njegove objave, vrijednost bitcoina naglo je opala, a u javnosti je pokrenuta tema o količini energije koju troše kriptovalute.
Evropska centralna banka (ECB) opisala je prošle nedjelje “prekomjerni trag ugljenika“ pri aktivnostima kriptovaluta kao “razlog za zabrinutost“. Ranije ovog mjeseca, italijanska Centralna banka navela je da je Tips, platni sistem eurozone, imao 40.000 puta manju emisiju ugljen-dioksida od one koju je proizveo bitcoin 2019. godine, piše FT.
Pokazalo se da su ostale digitalne valute daleko manji potrošači energije od bitcoina, a takođe su se čuli i argumenti da je klasični bankarski sistem znatno veći potrošač energije, kao i da rudnici zlata pričinjavaju nemjerljivu ekološku štetu, prenosi Advance.hr.
Bez obzira na to što, na primjer, sve popularniji dogecoin troši čak 6.000 puta manje električne energije po transakciji nego bitcoin, sve kriptovalute su dospjele na loš glas, jer se cijelo tržište digitalnog novca još poistovećuje sa najpoznatijom od njih.
Energija koja je potrebna za računarske operacije i pokretanje algoritma koji stoji iza kriptovaluta može se izračunati, a u skladu sa tim se dolazi i do prilično precizne računice koliko u energetskom smisli košta pojedinačna transakcija. Organizacija TRG Datacenters, sa sjedištem u Hjustonu, napravila je veliko istraživanje i došla do tih rezultata.
