Kako posluju crnogorske naftne kompanije: Jugopetrol i INA najveći igrači

Podijeli

U Crnoj Gori, zemlji koja se danas nosi sa javnim dugom od preko 100 odsto bruto domaćeg proizvoda, prema podacima regionalne bonitetne kuće CompanyWall, a na bazi dostavljenih finansijskih izveštaja za 2020. godinu, najveća naftna kompanija po prihodima Jugopetrol.

Ona je ostvarila 87.011.466 eura prihoda u 2020. godini.

Slijede je takođe snažni naftaši – INA (72.941.909 eura prometa), Petrol Crna Gora (24.302.770 eura), Lukoil CG (23.146.026 eura) i Avio petrol (22.972.452 eura).

Prema procjeni analitičara portala Biznis.rs, ako promet crnogorskih naftaša uporedimo sa kompanijama iz susjedne Bosne i Hercegovine, u startu se vidi ogromna razlika, zbog nesrazmjere u veličini tržišta između dvije zemlje.

U Crnoj Gori – pet najvećih učesnika na tržištu nafte i naftnih derivata ima ukupne prihode od 230.374.623 eura. U BiH je prihod najvećih pet puta veći, odnosno 1.166.677.542 eura. Ali, ako posmatrane prihode pet najvećih u dve države stavimo u odnos po glavi stanovnika, vidjećemo da BiH ima 3,301 milion stanovnika, a Crna Gora 622.000 – odnosno baš pet puta manje. Iz ovoga se može zaključiti da su, zapravo, ova dva tržišta vrlo slična, ocjena je analitičara portala Biznis.rs.

Prema podacima CompanyWall-a, a na osnovu dostavljenih finansijskih izvještaja za prošlu godinu, u BiH je, po prometu, najveća naftna kompanija Holdina (435.637.811 eura), a prate je Hifa oil (200.233.840 eura), G petrol (197.227.234 eura), Petrol BiH (178.783.027 eura) i Hifa petrol (154.795.630 eura).

U prošloj, za naftne kompanije posebno turbulentnoj godini, najveća crnogorska firma u sektoru nafte i naftnih derivata – Jugopetrol, ostvarila je dobit od 2.570.008 eura. Međutim, za puno razumijevanje stanja na ovom tržištu, treba, imati u vidu da su dvije od pet najvećih ostvarile gubitak (INA i Lukoil).

I tamo gde je ostvaren profit, profitna ostvarenja pet najvećih naftnih kompanija u Crnoj Gori nijesu na zadovoljavajućem nivou. Naime, profitna marža, odnosno udio profita u prihodima je svega 1,02 odsto. Dakle, posmatrano na nivou pet najvećih igrača na tržištu naftnih derivata u ovoj državi, da se desilo bilo kakvo negativno pomjeranje parametara, odnosno troškova ili prihoda za još samo jedan procenat, njihov prosjek na tržištu Crne Gore bi bio negativan.