Vlada odobrila kupovinu aviona Embraer za više od 5 miliona dolara

Vlada Crne Gore je na sjednici u četvrtak usvojila Informaciju o kupovini aviona Embraer za potrebe kompanije To Montenegro.

Kako je saopšteno iz Vlade, imajući u vidu da je Montenegro Airlines u prekršaju po Ugovoru o zajmu sa BNDES-om i Ugovoru o zakupu aviona sa MALL i da je u stečaju, a da se avion Embraer 190-200 LR msn 19000358 registarskih oznaka 40-AOC nalazi na aerodromu Podgorica i da postoji obaveza zaštite, održavanja i osiguranja navedenog aviona, krajem januara 2021. godine započeti su pregovori sa BNDES o otkupu tog aviona.

“Montenegro Airlines zbog svoje insolventnosti nije bio u mogućnosti da ispuni obaveze po osnovu ugovora. Početkom aprila 2021. godine, brazilski tim je dostavio predlog po kome je brazilsko ministarstvo ekonomije spremno da prihvati iznos od 4,99 miliona američkih dolara sa pripadajućim troškovima kamate, za sticanje vlasništva nad avionom i mirno rješavanje problema. U skladu sa tim, Vlada je, u svojstvu jedinog osnivača društva „ToMontenegro“, odobrila Društvu kupovinu aviona Embraer za ukupan iznos od 5.360.510,28 dolara (plativih u eurima po kursu na dan uplate), čija će se isplata izvršiti iz sredstava osnivačkog kapitala „ToMontenegro“. Ocijenjeno je posebno značajnim što će sticanjem vlasništva na avionu za iznos od 4,99 miliona vazduhoplov ostati u vlasništvu i posjedu crnogorske kompanije, dok bi reisporuka aviona uz plaćanje troškova od oko šest miliona dolara Država izgubila avion i koji su uložena značajna sredstva”, navode.

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskim i srodnim pravima s Izvještajem sa javne rasprave.

“Izmjenama i dopunama Zakona pristupilo se prvenstveno sa ciljem usklađivanja odredbi ovog zakona sa pravom Evropske unije u oblasti kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, kao i izdavanju odobrenja za područja više država za prava na online korišćenje muzičkih djela na unutrašnjem tržištu. Direktivom Evropske unije je detaljno uređeno pitanje kolektivnog ostvarivanja prava, kako u pogledu prava autora i nosilaca srodnih prava, tako i u pogledu obaveza i ovlašćenja organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika prava. Prilikom izrade izmjena i dopuna Zakona uzeta su u obzir i dosadašnja praksa i iskustva u njegovoj primjeni”, ističu u Vladi.

Donijeta je Uredba o izmjenama Uredbe o zaradama i drugim novčanim primanjima pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu.

“Razlog za donošenje Uredbe je potreba terminološkog usklađivanja sa Zakonom upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešću pripadnika operativne jedinice za zaštitu i spašavanje, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. Izmjenama i dopunama navedenog zakona, a u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, termin „civilna zaštita“ zamijenjen je terminom „operativne jedinice za zaštitu i spašavanje“. Takođe, bilo je neophodno preciziranje zarade, drugih novčanih primanja i novčane naknade zbog obavljanja dužnosti u otežanim i rizičnim bezbjednosnim, geografskim i klimatskim uslovima opasnim po život i zdravlje”, pojašnjavaju.

Vlada je donijela Uredbu o supstancama koje oštećuju ozonski omotač i alternativnim supstancama.

“Predloženim propisom normiraće se i sprovoditi potrebne mjere koje će doprinijeti da se eliminiše upotreba supstanci koje oštećuju ozonski omotač, kao i da se uspostavi smanjenje potrošnje alternativnih supstanci (florougljovodonika). Konstatovano je da donošenjem Uredbe Crna Gora učvršćuje svoj put ka učlanjenju u EU i potvrđuje preuzetu obavezu borbe za zaštitu ozonskog omotača kao i negativnog uticaja klimatskih promjena, shodno Montrealskom Protokolu o supstancama koje oštećuju ozonski omotač i Pariskom sporazumu”, dodaju.

Donijeta Odluka o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na Univerzitetu Crne Gore za studijsku 2021/2022. godinu koji se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i data saglasnost na Konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za narednu studijsku godinu kojim je predviđen upis 3.331 studenta, odnosno 232 studenta manje u odnosu na prethodnu godinu kada je predložen upis 3.563 studenta.

“Takođe, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, kao i prethodnih godina, Univerzitet je predložio da se poveća ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu za po jedan odsto za lica sa invaliditetom i pripadnike manjinske zajednice Roma i Egipćana”, napominju u Vladi.

Vlada je donijela i Odluku o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost za studijsku 2021/2022. godinu koji se finansiraju iz Budžeta Crne Gore, dala saglasnost na Konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti za narednu studijsku godinu kojim je predviđen upis 40 studenata na ovom Fakultetu.

Donijeta je Odluka o donošenju Detaljnog urbanističkog plana „Centar“, Opština Plužine.

“Cilj izrade Detaljnog urbanističkog plana je stvaranje planskih pretpostavki za kvalitetna urbanistička rješenja koja će plansko područje tretirati kao opštinski centar sa odgovarajućim urbanim funkcijama opštinskog značaja. Pored razvoja sekundarnog sektora, potrebno je jačati funkcije centra uslužnih djelatnosti, zdravstva, obrazovanja i kulturnih djelatnosti. Na području planskog dokumenta planiran su razvoj, namjene i sadržaji u skladu sa PUP-om opštine Plužine”, ističu u Vladi.

Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za sagledavanje epidemiološke situacije usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 i njenog uticaja na ekonomsko stanje u Crnoj Gori kojim će rukovoditi predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.

“Savjet se obrazuje radi sagledavanja i analize epidemiološke situacije i uticaja propisanih mjera za sprječavanje unošenja i širenja, suzbijanje i sprječavanje prenošenja u druge zemlje zarazne bolesti COVID-19, zdravstvenih izvještaja i informacija Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, u vezi sa prenošenjem ove zarazne bolesti, kao i uticaja epidemiološke situacije i ovih mjera na ekonomsko stanje u zemlji, na osnovu izvještaja i informacija nadležnih organa državne uprave. U skladu sa navedenom analizom, Savjet predlaže Vladi donošenje odluke o zabrani, odnosno ograničavanju ulaska u Crnu Goru licima koja dolaze iz država sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom, zabrani, odnosno ograničavanju rada privrednih društava i preduzetnika, kao i obavljanja drugih djelatnosti koje pogoduju prenošenju i širenju zarazne bolesti, a koje mogu izazvati negativne posljedice za privredu, ekonomiju i ostvarivanje javnog interesa. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o obrazovanju Savjeta za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim koronavirusom COVID-19 na teritoriji Crne Gore”, navode u Vladi.

Donijeta je i Odluka o izmjeni Odluke o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija.

“U diskusiji je navedeno da se postojeća Odluka mijenja radi usklađivanja s Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom su osnovani novi organi državne uprave”, napominju.

Utvrđena je Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralnog puta M3 na lokaciji Šćepan polje (Crna Gora) i magistralnog puta M-18 na lokaciji Hum (Bosna i Hercegovina) i priključnih graničnih dionica i prihvaćen tekst Sporazuma.

“U diskusiji je naglašeno da će se zaključivanjem Sporazuma poboljšati saobraćajna povezanost Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a zajedničnim nastupom dvije države poboljšati pregovaračka pozicija obije države, u odnosu na međunarodne kreditne ili donatorske institucije, čime se olakšava obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju ovog međudržavnog projekta.

Sporazumom se izražava saglasnost volja dvije države na saradnji i definišu osnovni principi te saradnje, koji za Crnu Goru znače da ona na sebe preuzima obavezu obezbjeđenja 50% od ukupno potrebnih finansijskih sredstava za izgradnju mosta, kao i obezbjeđenje finansijskih sredstava za pokriće svih pripadajućih troškova, u vezi sa realizacijom pratećih aktivnosti na njenoj teritoriji (npr. eksproprijacija, pristupni putevi, i sl.), što se ne procijenjuje da bi bili veliki izdaci u odnosu na one koji se odnose na izgradnju mosta. Ukupna preliminarna procjena za realizaciju datog projekta je oko 2,5 miliona eura, od kojih svaka strana snosi po 50 odsto. Opredjeljenje Strana je da pokušaju iskoristiti mogućnosti koje pruža Ekonomski i investicioni okvir za Zapadni Balkan i obezbijede odgovarajuća bespovratna sredstva iz dostupnih fondova. Preostala nedostajuća sredstva će se obezbijediti iz drugih dostupnih izvora sredstava (kredit ili državni budžet), što znači da procijenjeno maksimalno fiskalno opterećenje po državi ne bi trebalo biti više od 1,25 miliona eura”, dodaju.

Usvojena je i Informacija o aktivnostima na realizaciji projekta termoenergetskog kompleksa u Pljevljima.

“Projekat ekološke rekonstrukcije TE je višegodišnji projekat, koji u krajnjem treba da obezbijedi punu usaglašenost emisija štetnih čestica iz elektrane sa evropskim propisima. Uporedo sa ovim projektom u prethodnom periodu pokrenute su aktivnosti, u saradnji sa EPCG i Opštinom Pljevlja, u cilju pronalaženja rješenja za što efikasnije rješavanje problema zagađenja Pljevalja kroz realizacuju projekta toplifikacije Pljevalja. U tom smislu, kroz realizaciju projekta rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja predviđene su određene aktivnosti kako bi se sama TE Pljevlja iskoristila kao toplotni izvor za grijanje grada Pljevalja. Glavni nosioci realizacije ovog projekta su EPCG, Opština Pljevlja i Uprave javnih radova. Osnovni cilj projekta rekonstrukcije TE Pljevlja je prilagođavanje rada postrojenja TE zahtjevima zaštite životne sredine, propisanim Zakonom o industrijskim emisijama, radi dobijanja integrisane dozvole za rad. Informacija sadrži opis projekta, dinamiku realizacije sa pregledom glavnih aktivnosti u toku pripreme i realizacije projekta, kao i otvorena pitanja i dinamički plan koji omogućava da krajnji rok završetka poslova bude isti kao u Ugovoru”, ističu.

Vlada je usvojila Informaciju o problemima uspostavljanja zajedničkih graničnih prelaza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Sitnica – Zupci i Ilino Brdo – Klobuk, na teritoriji BiH, shodno zaključenom Sporazumu, u cilju pojednostavljenja procedura prelaska državne granice.

“Tim povodom, zaključeno je da će Vlada Crne Gore preduzeti aktivnosti sa Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, kako bi što prije bila uspostavljena zajednička granična kontrola na budućim zajedničkim graničnim prelazima. Uprava za saobraćaj je zadužena da hitno preduzme mjere na poboljšanju saobraćajne infrastrukture na graničnim prelazima, prvenstveno na graničnom prelazu Sitnica, kao privremeno rješenje do uspostavljanja zajedničkog graničnog prelaza na Zupcima. Ministarstvo unutrašnjih poslova je zaduženo da, u saradnji sa graničnim službama Crne Gore i susjednih država, realizuje Plan mjera i aktivnosti na pojednostavljenju prelaska državne granice za vrijeme ljetnje turističke sezone, u cilju usaglašavanja i ubrzanja graničnih procedura”, naglašavaju u Vladi.

Usvojena je Informacija o pripremi za požarnu sezonu 2021. godine.

“U raspravi je navedeno da požarnu sezonu 2021. dočekujemo spremno jer se odgovorno pristupilo sprovođenju preventivnih aktivnosti, kao i pripremi svih raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme koja su dovedena u funkcionalno stanje. Tim povodom, zaduženi se svi subjekti sistema zaštite i spašavanja da nastave sa aktivnostima na sprovođenju zaštite i spašavanja od požara na otvorenom prostoru i da sve raspoložive ljudske i materijalne resurse u slučaju potrebe stave u funkciju gašenja požara”, navode.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Programa centara izvrsnosti.

“Nakon prve istraživačke godine, u januaru 2021. godine, Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta dostavljeni su izvještaji o realizaciji projekata Centar izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika bezbjednosti hrane i preciznu sertifikaciju autentičnosti prehrambenih proizvoda – FoodHub, rukovodilac: prof. dr Aleksandra Martinović, nosilac: Univerzitet Donja Gorica i Centar izvrsnosti za biomedicinska istraživanja – CEBIMER, rukovodilac: dr Beti Đurđić, nosilac: Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ Igalo, koji su dalje poslati na evaluaciju. Oba projekta su pozitivno ocijenjena od strane međunarodnih evaluatora i preporučena za dalje finansiranje”, dodaju u Vladi.

Usvojena je i Informacija o potrebi zaključivanja Programa između Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i Ministarstva kulture Bugarske o saradnji u oblasti kulture za period 2021–2023. godina i prihvaćen tekst Programa, koji se zaključuje na osnovu Sporazuma o saradnji u oblasti kulture između dviju država.

“Program predviđa intenziviranje saradnje u svim oblastima kulturnoumjetničkog stvaralaštva, učešće crnogorskog sektora kulture na referentnim manifestacijama i festivalima iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u Bugarskoj, kao i učešće bugarskog kulturnog sektora na našim događajima koji imaju međunarodni značaj. Osim navedenog, predviđeno je pospješivanje saradnje u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine, kao i oblasti razvoja kreativnih industrija, s posebnim akcentom na razmjeni iskustava i dobrih praksi u ovim oblastima”, pojašnjavaju.

Vlada je usvojila III GRETA Izvještaj o implementaciji Konvencije SE za borbu protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori.

“U fokusu trećeg kruga evaluacije Konvencije je pristup žrtvama trgovine ljudima pravdi i efikasnim pravnim lijekovima, izvještaj detaljno analizira sprovođenje odredbi Konvencije kojima se uspostavljaju suštinske i proceduralne obaveze relevantne za ovu temu. Nakon izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, žrtve trgovine ljudima priznaju se kao privilegovani korisnici besplatne pravne pomoći, bez procjene njihovog finansijskog stanja. Pozdravljajući ovo, GRETA poziva vlasti da preduzmu dalje korake da olakšaju i zagarantuju pristup pravdi za žrtve trgovine ljudima, uključujući tako što će osigurati da advokati koji pružaju pravnu pomoć žrtvama trgovine prođu neophodnu obuku i specijalizaciju. Međutim, i pored napretka koji je ostvaren, GRETA poziva crnogorske državne organa da preduzmu dodazne aktivnosti u cilju adekvatne impelementacije Konvencije i, s tim u vezi, GRETA je definisala niz zaključaka i preporuka za djelovanje. Tim povodom, Vlada je zadužila nadležne organe da blagovremeno preduzmu aktivnosti u cilju implementacije preporuka/zaključaka iz III Izvještaja. Takođe, preporučeno je Vrhovnom državnom tužilaštvu, Vrhovnom sudu Crne Gore i Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu da blagovremeno preduzmu aktivnosti u cilju implementacije preporuka/zaključaka iz svoje nadležnosti”, dodaju.

Usvojena je i Informacija o okolnostima o značaja za nesmetano sprovođenje Odluke o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

“U diskusiji je naglašeno da obaveza sprovođenja postupka legalizacije dijela dokumentacije koja se predaje uz zahtjev za prijem u državljanstvo (pasoš, lična karta, izvod iz registra rođenih i vjenčanih, dokaz o neosuđivanosti) u značajnoj mjeri otežava mogućnost aplikanata da kompletiraju svoj zahtjev za prijem u državljanstvo zbog toga što je u većini država postupak legalizacije dokumenata značajno otežan, a u nekim slučajevima i onemogućen, administrativnim restrikcijama koje su države uvele u cilju suzbijanja širenja koronavirusa COVID-19. U tom kontekstu, Vlada je zaključila da je opravdano dozvoliti aplikantima i članovima njihovih porodica da dokumentaciju koju dostavljaju uz zahtjev za prijem u državljanstvo podnose u originalu, ukoliko dokažu da iz objektivnih okolnosti nisu mogli da sprovedu postupak pune legalizacije i ukoliko Agent za ocjenu međunarodne podobnosti ne ospori validnost takvog dokumenta”, ističu.

Vlada je, između ostalog, donijela i Odluku o obrazovanju Savjeta za elektronsku upravu, kojim će rukovoditi , ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija medija Tamara Srzentić.