Radulović: Zbog nedostatka PayPala u Crnoj Gori, firmu smo osnovali u Estoniji

Crnogorski startup Marleq nedavno je registrovao firmu u Estoniji zbog toga što PayPal i slični servisi za međunarodna plaćanja još nijesu dostupni na našem tržištu, kazao je izvršni direktor i suosnivač kompanije Milo Radulović.

„Glavni razlog zbog kojeg smo firmu registrovali u Estoniji, a ne u Crnoj Gori, su globalne transakcije, jer imamo preko 650 klijenata iz više od 60 zemalja, koji plaćaju naše mentore za koučing sesije. Nažalost, ova međunarodna plaćanja preko Crne Gore su još uvijek jako skupa, i ostaje nada da ćemo uskoro imati servise za primanje novca poput PayPala i sličnih servisa“, rekao je Radulović u razgovoru za portal Investitor.

MARLEQ, kako je dodao, pomaže kandidatima koji traže posao da što prije i lakše dođu do željenog zaposlenja uz pomoć karijernog mentorstva. Firma ima 30 karijernih koučeva u preko 20 zemalja, koji svakodnevno mentorišu profesionalce da izgrade uspješnu karijeru.

Na pitanje koja je procedura registrovanja firme u Estoniji, Radulović kaže da svi znamo da je ta zemlja digitalizovala i olakšala registraciju kompanija, kao i samo online poslovanje za frilensere, startapere i digitalne nomade.

„U to sam se i lično uvjerio. Dakle, možeš vrlo brzo i lako da registruješ firmu, a da ni ne ideš u Estoniju“, dodao je.

Procedura podrazumijeva da se prvo prijavljujete da postanete e-rezident, odnosno dobijete digitalnu ID karticu, koja se čeka 3-8 nedjelja i košta 120 eura.

„Zatim vam tu karticu i njen čitač pošalju u estonsku ambasadu, koju vi odaberete. S ovom e-rezident karticom možete registrovati kompaniju, za šta je nama trebalo svega 2-3 dana i oko 670 eura. Potrebno je da imati i 2.500 eura početnog kapitala, ali ovaj iznos možete i kasnije uplatiti, sve dok ne isplaćujete dividendu. Dakle, vremenski je sve ukupno trajalo oko mjesec dana, dok su troškovi bili oko 800 € (+ 2.500 €). Proces je brz, lak i jeftin, posebno u poređenju sa Švedskom, gdje smo i inicijalno željeli da registrujemo startup“, kaže Radulović.

Ideja za startap je proistekla iz ličnog iskustva, prvo kao hobi, a nakon toga se kroz prvi inkubatorski program od ideje došlo do prvog tima i prototipa, kaže Radulović.

„Zatim su uslijedila mnogobrojna međunarodna startap takmičenja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sloveniji i Austriji, gdje smo uspjeli da često uđemo u finala i osvojimo dva puta prva mjesta. Takođe, dobili smo i dvije ponude za investiciju od fondova iz Hrvatske i Slovenije“, naveo je.

Prvi startap programi i obuke bili su u Crnoj Gori, zatim regionalno širom zapadnog Balkana sa ekspertima iz Austrije i Ujedinjenog Kraljevstva, a onda je izabran od američke ambasade i dobio je priliku da bude skoro jedan mjesec u Sjedinjenim Američkim Državama na međunarodnom programu inovativnih lidera.

„Trenutno sam u Švedskoj na šestomjesečnom Erasmus programu za mlade preduzetnike, gdje imam biznis mentorku, koja nam pomaže da unaprijedimo naš biznis, kao i moje vještine poslovanja“, rekao je Radulović.

Na pitanje da prokomentariše startup scenu i glavne izazove sa kojima se ona suočava, Radulović kaže da ona u poslednjih 5 godina, i scena i zajednica, doživljavaju značajan razvoj.

„Sve je veći broj aktera ekosistema, aktivnih startapa, događaja i programa podrške za inovativno preduzetništvo. S druge strane, na žalost ovo je i dalje daleko od onoga što bismo svi mi željeli da je situacija“, kazao je.

„Potrebni su nam grantovi, povoljni krediti, kao i ozbiljni biznis anđeli, investitori i fondovi rizičnog kapitala (VC), kako bismo mogli da imamo više biznisa koji prelaze iz rane faze razvoja u one sa visokim stopama rasta i skalabilnosti. Crna Gora je dobra za testnu fazu vaše startap ideje, ali za dalji razvoj preduzetnici su primorani da idu u razvijenije startap ekosisteme, kako zbog većeg tržišta, lakšeg pristupa kapitalu i investitorima, tako i zbog mnogobrojnih prilika za strateška partnerstva i izgradnju mreže kontakata“, dodao je Radulović.

Za dalji razvoj, prema njegovim riječima, potrebno je da se startaperi sami izbore za svoje mjesto.

Primjer ICT Cortexa, odnosno ICT klastera je dobra smjernica kako bi se mogao bolje iskoristiti startap potencijal u Crnoj Gori, smatra Radulović i dodaje da je potrebno da stvore nekoliko uspješnih startap priča iz Crne Gore, koji će dovesti do većeg broja novih preduzetnika, investitora, što će doprinijeti sveukupnom razvoju ekosistema.

„Kao što se u Hrvatskoj desio Rimac, odnosno Nordeus u Srbiji, tako je i Crnoj Gori potreban jedan takav uspjeh. Siguran sam da će neki od crnogorskih startap timova poput Uhura Solutions, The Badger, Talkini, ivmax, MARLEQ ili neko drugi uspjeti da postane ’jednorog’ (unicorn), odnosno kompanija koja je od startapa uspjela doći do vrijednosti više od milijardu dolara“, rekao je Radulović.

Potrebno je, prema njegovim riječima, snažnije povezati zainteresovane strane u ekosistemu kako bi efikasnije sarađivali, zatim bolje iskoristiti regionalno tržište zapadnog Balkana i EU fondove, „inicirati prvi crnogorski akcelerator koji će investirati u startape, modernizovati IRF ili kreirati sličnu instituciju koja bi ulagala u inovativne i skalabilne biznise, kao i sve to medijski ispratiti“.