Komšije zabranjuju ugovaranje minimalne plate u neto iznosu
Minimalna plata u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 odsto, ali je ona i dalje među najnižima u Europskoj uniji, piše riječki Novi list i dodaje da niži iznos minimalne zarade od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litvanija, Rumunija i Bugarska.
Tu činjenicu u svom predlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plati ističe i Vlada kao razlog da se minimalna zarada još bolje uredi, a samim time posredno, ako je to moguće, i poveća.
Iako u prijedlogu Ministarstva rada, koji je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, nema odredbi kojima bi se povećavao iznos minimalne plate, vjeruje se da je to boljim uređenjem, gotovo pa obilaznim putem, moguće postići, piše Novi list.
Tako bi se, za početak, zabranilo ugovaranje minimalne plate u neto iznosu. Vlada je tu odredbu odlučila da ugradi u ovaj zakon, iako je u krovnom Zakonu o radu jasno propisano da se zarada ugovara u bruto iznosu. No, to nije sprječavalo poslodavce da s radnicima potpisuju dogovore na neto iznos minimalne plate, čime oni s najnižim primanjima zapravo nijesu imali nikakve koristi od poreskih rasterećenja jer bi njihova zarada i dalje ostajala ista.
To znači da bi svaki poslodavac s radnikom, na primjer, za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu platu u bruto iznosu od 4.250 kuna (oko 560 eura), a ne u neto iznosu od 3.400 kuna (452 eura). Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna do 100.000 kuna, ili više od 13.000 eura.
Nije to jedini način na koji su poslodavci zakidali radnike s minimalnom platom – dio njih radnicima nije isplaćivao ni taj minimum, i još su potpisivali ugovore kojima se radnici odriču isplate minimalne zarade. Ta se praksa sada zabranjuje, takav se sporazum radnika i poslodavca proglašava ništavnim, a poslodavcu prijeti kazna.
Vlada u obrazloženju tih odredbi ističe da je broj radnika koji primaju minimalnu platu i dalje visok te je u decembru 2020. godine taj udio bio 4,22 odsto od svih zaposlenih, odnosno za minimalnu zaradu radilo je 46.000 radnika. U prvom kvartalu ove godine taj se postotak i povećao pa je udio radnika koji primaju minimalnu platu bio 4,73 odsto. Dio tih radnika vjerovatno je i minimalnu platu uspio da dobije zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, a ispada da je u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine gotovo svaki dvadeseti radnik radio za minimalac.
