Prehrambeni trendovi za 2022.

U narednoj godini ne očekuju se dramatične promjene tredova u prehrambenoj industriji. Higijena će i dalje biti jedan od prioriteta za kupce, kao i zdravlje, pa će rasti broj onih koji se konzumiraju organsku i hranu bez šećera, stoji u studiji “Trendovi u prehrambenoj industriji 2022.” koju su objavili Centralnoevropska agencija za razvoj i saradnju CEARS i Centar za marketing strategiju ePlus, koja je napravljena sa ciljem da olakša planiranje svima koji posluju sa ovom industrijom, počev od proizvođača pakovane hrane, preko prodavaca na malo, ugostitelja, do proizvođača osnovnih životnih namirnica.

Higijena na prvom mjestu

Higijenske mjere koje su uvedene zbog sprečavanja širenja pandemije virusa COVID- 19, dovele su do podizanja svijesti i očekivanja potrošača u pogledu higijenskih standarda. Mnogo više se obraća pažnja na detalje nego ranije, a očekuje se da će potrošači i u narednom periodu više pažnje poklanjati ovom aspektu. Detalji oko higijene će sve više imati uticaj na donošenje odluka, kreiranje stavova i ponašanje potrošača – i to bez obzira na pandemiju. Hrana pakovana na način koji omogućava višestruko bezbjedno otvaranje, te davanje mogućnosti potrošaču da bez komplikacija izvrši dezinfekciju i pranje ruku, jesu neki od elemenata na koje će se obraćati sve više pažnje.

Priprema hrane kod kuće

Pandemija i karantin su nas natjerali da više vremena provodimo kod kuće. Restorani nijesu radili, imali smo i višak slobodnog vremena, tako da smo mnogo više nego ranije počeli sami da pripremamo hranu. Kuhinjski uređaji su doživjeli renesansu, a mi smo ponovo otkrili tajne kulinarskog zanata i počeli da uživamo u pripremi hrane za svoju porodicu. Pripremanje hrane ima svoju kreativnu stranu, a stičemo i utisak da kontrolišemo kvalitet hrane koju unosimo. Međutim, kuvanje uglavnom oduzima dosta vremena koje smo navikli da posvećujemo sebi. Zbog toga veliki potencijal imaju artikli polupripremljene hrane ili sastojaka koji se mogu upotrebiti za relativno brzu pripremu hrane. U vrijeme eksperimentisanja u kuhinji i pripremi obroka potrošači su bili skloniji tome da isprobaju mnoge nove proizvode, pa su tako i proizvodi pod privatnim robnim markama osvojili veći dio tržišnog kolača nego što je to ranije bio slučaj.

Kvalitet sirovina i sastojaka

Sve veći broj potrošača sebe smatra „edukovanim“ potrošačima, zahvaljući lako dostupnim (dez)informacijama. Edukovani potrošač ima svoje stavove o geografskom porijeklu sirovina, genetski modifikovanim sastojcima, aditivima, vrijednosti koju plaća za svoju hranu i mnogim drugim „vrućim“ temama kada je reč o sastavu prehrambenih proizvoda. Kvalitetni sastojci jesu polje na kome se gradi čvrsta reputacija i povjerenje. Transparentno stavljanje podataka o sastavu na uvid potrošaču, a prije svega kvalitet samih sastojaka jesu „conditio sine qua non“, odnosno uslov bez koga se ne može računati na povjerenje potrošača.

Zdrava i hrana bez šećera

Pandemija je naterala ljude da više prate medicinska dostignuća i da se u vremenima rada od kuće više posvete sebi i svom zdravlju. Naučne studije koje povezuju prekomjernu konzumaciju šećera sa dijabetesom tipa 2, gojaznošću i srčanim oboljenjima su našle svoj put do većeg broja ljudi. Popularnost koncepata zdrave ishrane, kao što su veganstvo ili autofagija dovela je do umjerenije ishrane i veće potražnje za prirodnim proizvodima bez dodatog šećera. Najveći svjetski brendovi su decenijama u potrazi na zdravim substitutima za šećer koji neće promijeniti ukus proizvoda na koji je tržište naviklo. Organski proizvodi i proizvodi uzgajani i procesurirani na prirodan način nalaze put do sve većeg broja potrošača.

Ukus kao nekad

Industrijska proizvodnja hrane je naša neminovnost, no svijest o korišćenju štetnih aditiva u cilju poboljšavanja ukusa ili produžene svježine, kao i jednoličan ukus industrijski proizvedene hrane (čak se i za povrće kaže da nema ukus „kao nekad“) okreće sve veći broj ljudi prema zanatskim, organskim i ne-industrijskim proizvodima. Pandemija i posljedični karantin su dosta ljudi usmjerili ka ruralnim područjima, gdje je „domaća“ hrana dostupnija, te njena proizvodnja i konzumacija doživljavaju procvat. Mnoge prehrambene industrije i u ovome vide svoju šansu, te pokušavaju da unapređenjima proizvodnog procesa, korišćenjem prirodnih aditiva i završnom obradom koja podeća na „ručni rad“ isporuče potrošaču proizvod koji će zadovoljiti potrebu za „ukusom kao nekad“.

Trendi hrana

Od slatkiša potrošačima su sada najinteresantniji nesvakidašnji ukusi, kao i ukusi voća koje ne jedemo svakodnevno u svježem obliku. Ukusi tropskog voća su u trendu, naročito kokos, zatim citrusi, a sve više i ananas.

Čololada je svakim danom sve popularnija, a industrija čokolade i čokoladnih proizvoda je permanentno u porastu. Kod čokolade se akcenat stavlja na dodavanje novih ukusa (uključujući i povezivanje sa drugim polularnim brendovima sa prepoznatljivim ukusima), kao i na izražene teksture koje se osjećaju prilikom gustiranja i topljenja u ustima.

Kod slanih proizvoda primjećuje se trend popularnosti jako izraženih i naglašenih ukusa, a posebno su zastupljeni egzotični i ljuti proizvodi (npr. čili, halapenjo, srirača, habanero).

U današnjem svijetu gdje je „sve već viđeno“, kombinacije ukusa koje iznenađuju dobijaju na popularnosti, kao što su slatko-slano, neočekivane kombinacije do juče „nespojivih“ ukusa, oblika i kombinacija, kao što su na primjer sladoled sa ukusom slanog flipsa ili čak i pizza koja se pije.

Cijeli izvještaj čitajte ovdje.