Nekretnine poskupljuju najbržim tempom u ovom vijeku

Cijene kuća rastu u gotovo svakoj velikoj ekonomiji nakon pojave pandemije korona virusa, najviše u posljednje dvije decenije, podstičući istovremeno zabrinutost ekonomista zbog potencijalnih prijetnji po finansijsku stabilnost. Godišnji rast cijena u bogatim zemljama OECD dostigao je 9,4 odsto u prvom kvartalu 2021. godine.

Od 40 zemalja obuhvaćenih podacima OECD, samo tri su održale realne cijene nekretnina u prva tri mjeseca ove godine, što je najmanji udio od 2000. godine, pokazala je analiza FT, prenosi Biznis.rs. Istorijski niske kamatne stope, uštede akumulirane tokom karantina i želja za većim prostorom za rad od kuće, podstakle su rast cijena, ocijenili su analitičari.

Kratkoročno, rast cijena može biti dobra stvar za ekonomiju, jer se ljudi ljudi koji posjeduju domove osjećaju bogatijima i troše više, ocjenjuju bankari. Međutim, ako se nastavi, to bi moglo da se pretvori u neodrživ procvat koji bi na kraju mogao gurnuti aktivnost u suprotnost.

Tržište stanova u SAD „eksplodiralo“ je od početka pandemije, iako su se drugi sektori borili da se oporave od iznenadnog ekonomskog kolapsa koji se dogodio u prvoj polovini 2020. godine. Cijene stanova porasle su rekordnom brzinom, pa je srednja vrijednost pojedinačne kuće u SAD dostigla cijenu 363.000 dolara, što je za 70.000 dolara više nego prije godinu dana.

Cijene stambenih nekretnina neprestano rastu iz godine u godinu u odnosu na pad vrijednosti nakon svjetske finansijske krize 2008. godine. Pandemija korona virusa je pojačala taj trend, a milioni zaposlenih koji rade od kuće traže veće stambene prostore. Podstaknuti istorijski niskim kamatama ušli su na tržište na kojem vlada nedostatak ponude, prenosi Yahoo Finance.

Rezultat toga je nadmetanje kupaca za dostupne nekretnine, što je dovelo do naglog rasta cijena. Neizbježno je pitanje o tome da li se američko tržište nekretnina nalazi usred drugog ciklusa procvata i propasti poput onog koji je doveo do globalne recesije. U 2007. godini došlo je do pucanja stambenog balona podržanog nestabilnim hipotekama, što je izazvalo finansijsku krizu koja je pogodila globalnu ekonomiju.

Okolnosti koje su dovele do rasta cijena ovoga puta su drugačije, ali još traje rasprava o tome da li bi cjenovni skok mogao da dovede do još jednog pada i da li su potrebni agresvni koraci da se to spriječi. Većina ekonomista vjeruje da je pravi kolaps tržišta stanova koji se dogodio 2007. godine malo vjerovatan, jer ključni faktori koji su činili stvari neodrživim, kao nerealne hipoteke, danas nijesu prisutni.

Optimisti kažu da je tržište stanova stabilno i da će cijene doći pod kontrolu kada se prirodno smanji potražnja. Oni tvrde da će konačni kraj pandemije smanjiti želju za prostranim kućama i ukinuti potrebu za super niskim kamatama, što bi trebalo da dovede do pada cijena. Neki ekonomisti upozoravaju da bi tržište nekretnina moglo postati glavni pokretač inflacije, što bi podstaklo rast cijena svih proizvoda široke potrošnje.

Cijene kuća u Velikoj Britaniji dostigle su novi maksimum u junu i za 30 odsto su više nego što su bile na vrhuncu na koji su se popele prije finansijske krize 2008. godine. Prosječna cijena kuća je 230.700 funti, što je 5,4 odsto više u odnosu na isti mjesec prije godinu dana. Nagli porast cijena kuća na tržištu uslijedio je nakon što je ponuda opala za 25 procenata u prvoj polovini tekuće godine u poređenju sa istim periodom 2020. godine.