Bojanić protiv nove državne kompanije: Trudimo se da štedimo, a za Montenegro Works se daje skoro pola miliona eura

Odluka o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Montenegro Works, nije u skladu sa pozitivno-pravnim propisima kojima se između ostalog uređuje, osnivanje, registracija, upravljanje kao i druga pitanja od značaja za rad privrednih društava, mišljenje je ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića.

Ministar finansija Milojko Spajić najavio je juče formiranje kompanije “Montenegro Works” koja bi trebala da savjetuje i nadzire sve ostale državne kompanije, jedva je prošla na sjednici Vlade.

“Smatram da je predmetna Odluka ishitreno predložena, bez predstavljanja valjanih razloga donošenja u roku koji nije dozvoljavao ozbiljnu analizu djelatnosti, poslovnog plana, jasne dinamike razvoja, načina finansiranja, kao i moguće posledice takve odluke. Usmena analiza i razlozi hitnosti predstavljeni od predlagača još više su me uvjerili u valjanost moje odluke da budem uzdržan prilikom glasanja po ovoj tački”, naveo je Bojanić u Obrazloženu.

Njegova dilema je, i kako je rekao, da li je osnivanje ovako predloženog privrednog društva u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i Uredbe o radu Vlade, odnosno da li ovako osnovano privredno društvo ulazi u ingerencije rada dijela državne uprave.

“Ne manje je značajna visina predloženog osnivačkog kapitala u iznosu od 490.000 EUR, što su svakako značajna budžetska sredstva u trenucima kad sva Vlada i njeni organi pokušavaju da racionalizuju troškove po svim osnovama. Takođe, bojim se da se ovim presedanom otvara mogućnost da svako ministarstvo krene sličnim putem, odnosno da iz nekog razloga, bilo da je to nezadovoljstvo radom i angažovanošću nekog direktororata, direkcije ili odjeljenja, ili manjkom novčanih sredstava, krene u osnivanje privrednog društva koje bi dobilo značajna novčana sredstva od osnivača-Vlade CG, a obavljao poslove koji su domenu rada državne uprave”, istakao je Bojanić.

On smatra da su odredbe navedene Odluke o formiranju ove kompanije, nejasne i nedorečene, te iz tog razloga nije moguće sa sigurnošću utvrditi namjeru predlagača, posmatrano sa aspekta sveukupne regulative koja uređuje kompanijsko poslovanje – naveo je Bojanić u mišljenju.

On navodi nekoliko primjedbi na odluku Spajića.

“Kao prvo, predlagač u obrazloženju Predloga pominje „donošenje i primjena propisa“. Napominjemo, da nije u pitanju propis već Odluka o osnivanju društva koje se osniva u skladu sa građansko pravnim propisima i koje Društvo svojstvo pravnog lica stiče danom registracije u CRPS. S tim u vezi, Odluka kao takva nije koncipirana u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i ne sadrži sve neophodne elemente koji su propisani zakonom”, pojasnio je Bojanić.

Kao obavezne elementi Odluke o osnivanju, shodno zakonskim propisima, trebalo je, smatra Bojanić između ostalog predvidjeti i način organizovanja društva, osnovne djelatnosti društva, prijem novih članova i lica u društvu, naknadni unos imovine i stvari u društvu, troškove poslovanja, raspodjela dobiti i pokriće gubitaka, način istupanja društva u pravnom prometu, poslovna tajna, način prestanka rada društva i druge elemente koji kako sa aspekta forme tako i sa aspekta suštine, čine Odluku pravno-tehnički valjanom.

“Član 1 Odluke ne može biti koncipiran na način kako je to urađeno u Predlogu iste, iz razloga što članom 1 Osnivač uređuje svoje odnose sa Društvom, te shodno Zakonu o klasifikaciji djelatnosti indetifikuje i uređuje svoju djelatnost kao opšti standard prema kojem se i vrši razvrstavanje jedinica po djelatnostima. U predmetnoj Odluci djelatnosti Društva nijesu iskazane na način kako je to i zakonom propisano, već su u članu 4 navedene „pretežne djelatnosti“ koje nijesu raspoređene u odgovarajućem hijerahijskom nivou. Istovremeno, članom 5 uređuje „druge djelatnosti“ , a da pri tome nigdje u Odluci ne pominje „Osnovnu djelatnost Društva“”, dodaje Bojanić u mišljenju.

Napominje i da šifra djelatnosti 84.13 koja je u predlogu Odluke izdvojena kao pretežna djelatnost, je djelatnost koja proizilazi iz sektora “O – Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje“ i ne korespondira sa članom 4 Odluke u kojoj su indetifikovane pretežne djelatnosti Društva.

“Posebno je diskutabilno obrazloženje gore navedene Odluke da osnivanje društva ‘neće izazvati troškove građanima i privredi’ kao i da druge, ‘pozitivne posljedice donošenja propisa u potpunosti opravdavaju troškove’ tim više što nije dostavljena nikakva analiza koja bi potkrijepila navedeno”, ističe on.

Članom 6 Odluke propisan je osnivački kapital Društva, a da u obrazloženju iste nije navedena finansijska analiza po osnovu koje se mogla odrediti opravdanost visine osnivačkog kapitala, kao i koja je namjena opredeljenih sredstava, smatra Bojanić.

“Član 7 Odluke precizira sredstva iz kojih će se Društvo finansirati, pa između ostalog navodi kao sredstvo finansiranja ‘prihod ostvaren redovnom djelatnošću, kreditnim sredstvima i donacijama’ iako nije precizirano na osnovu koje djelatnosti će se ostvarivati, iz kojih donacija i zbog čega kreditnih sredstava, tim prije imajući u vidu da se kroz cijeli akt ne pominje osnovna već ‘pretežna’ i ‘druga djelatnost’ i nije usklađen sa članom 1 odluke koji utvrđuje da se Društvo osniva radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja, kao i podrške privrednim društvima u većinskom vlasništvu države. Nejasan je i član 9 Odluke, kojim se uređuju Organi društva”, još je jedna od primjedbi Bojanića.

Dodaje i da je u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, u dijelu koji se odnosi na pitanje šta treba da riješi predloženi akt, navedeno da Država kao većinski vlasnik ne ostvaruje svoju nadležnu i kontrolnu funkciju nad privrednim društvima na zadovoljavajući način.

“Navedena konstatacija dovodi u pitanje validnost Vladinih odluka koje se tiču kontrolne funkcije iste, a koja se ostvaruje kroz organe upravljanja i nadzora, čije članove država delegira u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Pored ostalog član 20. Odluke, nije nešto što Odluka kao dio osnivačkog akta treba da sadrži, već je to predmet posebnog akta koji donosi Vlada prije postupka same registracije Društva. Napominjemo, da i član 21. Odluke ‘Stupanje na snagu’ nije formulisan u skladu sa propisom. Ovo sa razloga, što Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u CRPS”, ističe Bojanić.

Na kraju, dodaje on, ostaje nejasno i pitanje pravnog osnova uspostavljanja saradnje privrednih društava koja su u većinskom vlasništvu države sa društvom „Montenegro Works“ DOO, na način kako je to formulisano članom 1 Predloga Odluke, gledano sa aspekta člana 3 Zakona o obligacionim odnosima tačnije načela Sloboda uređivanja obligacionih odnosa.

“Polazeći od istaknutog, smatramo da tekst Predloga Odluke zahtijeva znatnu doradu, kako u pravno-tehničkom, tako i u međusobnom usklađivanju sa pozitvno pravnim propisima”, zaključio je Bojanić.