Evropa zdaj: Spajić za program oporavka preuzeo slogan slovenačkih komunista iz 1989.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić predstavio je u utorak Vladin program “Evropa sada”, kojim se, kako je naveo, želi obezbijediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru.

Taj “Maršalov plan” za Crnu Goru, između ostalog, predviđa minimalnu zaradu 450 eura, povećanje svih zarada u državi za otprilike oko 17 odsto. Sa te dvije mjere ministar vjeruje da će Crna Gora do kraja sljedeće godine doći do 700 eura prosječne neto zarade. U narednoj godini, kaže, biće ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade.

“Evropa sada” (Evropa zdaj) bio je slogan kongresa Saveza komunista Slovenije s kraja 1989. godine, na kojem je predložena reorganizacija tadašnje SFRJ u konfederaciju i zajednički put ka Evropi. Taj plan su s gnušanjem odbili rukovodstva u Beogradu i Zagrebu i uskoro je krenuo dramatičan raspad države čije posljedice trpimo i danas.

Oživljavajući slogan slovenačkih komunista, Spajić je saopštio da je Crna Gora u zadnjih 13 godina u svakoj godini zabilježila deficit budžeta, u prosjeku pet odsto svake od tih godina.

“Svake godine za finansiranje Budžeta zadužili smo se u prosjeku 500 miliona eura, a kapitalni budžet praktično nije postojao do početka izgradnje autoputa. Javni dug rastao je u svim godinama u posljednjih 10 godina do nivoa od preko 100 odsto BDP-a u 2020. godini. Prvi put ove godine taj trend će se obrnuti”, naveo je ministar.

Uz sve ovogodišnje redovne otplate starih kredita, država će, kaže Spajić, otplatiti prijevremeno još dodatnih 50 miliona eura bilateralnog nepovoljnog duga koji ima enormne kamate sa minimum pet odsto.

Kako je rekao, stopa ekonomskog rasta biće 13 odsto, što je iznad onoga što su projektovali budžetom.

“Tih 13 odsto predstavlja najuspješniji oporavak u istoriji, ja ne znam za bolji oporavak ikad. Povećali smo poresku disciplinu, ali uvijek može bolje i sigurno da ćemo i mi i Uprava prihoda raditi na tome. Imamo QR kod kampanju, fiskalizaciju… Takođe, objavili smo rat rasipništvu, ne dirajući plate i penzije i socijalna davanja”, kaže Spajić.

Prema njegovim riječima, uprkos rastu i redovnom usklađivanju plata, penzija i socijalnih davanja, ostvarene su uštede od 10 odsto čitavog budžeta na neproduktivnim kategorijama rashoda.

Spajić je kazao da prihod od ovogodišnje turističke sezone iznosi 700 miliona eura a avgustovski suficit preko 60 miliona eura, što je, kako je naveo, omogućilo uvođenje dječijeg dodatka za svu djecu do šest godina u iznosu od 30 eura, besplatne udžbenike za sve osnovce, povećanje minimalne zarade na 250 eura, povećanje staračkih naknada…

Kako je istakao, ključni cilj je zadržavanje mladih u Crnu Goru i vraćanje nade u budućnost Crne Gore.

“Nema više vremena za čekanje”, poručuje Spajić.

“Maršalov plan” za Crnu Goru, kako je objasnio, predviđa povećanje svih zarada u državi za otprilike oko 17 odsto, kao i to da prosječna neto zarada do kraja sledeće godine bude do 700 eura.

“On predviđa smanjenje poreskog opterećenja na zarade sa sadašnjih 39 na 21 odsto i time omogućavanje povećanja zarada”, objašnjava Spajić.

Država se odriče prihoda u korist rasta privrede i dostojanstvenih primanja radnika.

“Nema više doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer svaki građanin Crne Gore ima pravo na zdravstvenu zaštitu, uz već najavljeno povećanje nivoa akciza na proizvode koji štete zdravlju građana”, navodi Spajić, dodajući da će doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti od 1. januara.

Plan predviđa i uvođenje neoporezivog dijela zarade na 700 eura bruto zarade, kao i progresivnog oporezivanja zarada, time smanjujući na minimum sivu ekonomiju na tržištu rada.

Reforma poreskog sistema predviđa i povećanje stope poreza na dividendu, kao i uvođenje posebnog poreza na podizanje gotovine za pravna lica.

Najavio je i olakšice za preduzetnike i mikro preduzeća, uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti pravnih lica.

“Novi izvori prihoda su i Usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, kao i reprogram poreskog duga. Sa pomenutim povećanjima doći će do usklađivavanja penzija i drugih socijalnih davanja na godišnjem odnosno polugodišnjem nivou. Ovo je godina socijalne pravde”, najavio je Spajić.

Ovo je, kaže, samo prvi korak, a nastavak će biti usmjeren na reformu penzijskog sistema i optimizaciju javne uprave.

Spajić je saopštio da će sve ove mjere biti dio prijedloga budžeta za narednu godinu, kojeg će Skupštini dostaviti do 15. novembra.