Mihailović kritički o planu Spajića: Oporavak graditi na osnovu poljoprivrede, energetike, turizma i sitne industrije, povezanih digitalizacijom

Crnogorska ekonomija je u veoma složenoj situaciji i sazrela je za integralne, a ne parcijalne reforme, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista, Božo Mihailović.

“Oprez i prethodne analize moraju biti podloga za kompleksne i radikalne odluke. Sve je ,,dobro“ na osnovu određenih pretpostavki, biće ,,loše“ ako se one ne ostvare”, rekao je Mihailović u intervjuu Pobjedi, komentarišući najavljene poreske reforme ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića.

On smatra da činjenicu da je crnogorska ekonomija u veoma složenoj situaciji treba veoma ozbiljno prihvatiti i usmjeravati sve resurse da se problemi brže rješavaju.

“Pandemija ostavlja velike posljedice na privredu u cjelini. Broj zaposlenih je opao sa 210 hiljada u 2019, odnosno 183 hiljada za osam mjeseci prošle godine na 152 hiljade u istom periodu ove. U privredi radi svega 100 hiljada zaposlenih, dok je u državnim službama zaposleno oko 55 hiljada. Odnos između broja penzionera i zaposlenih je dugoročno nepovoljan, manje je zaposlenih u privredi, nego što imamo penzionera”, saopštio je Mihailović.

On je dodao da se realni sektor nije značajnije oporavio, posebno u oblasti poljoprivrede. Industrijska proizvodnja je za osam mjeseci ove godine zabilježila rast od osam odsto, što je nedovoljno u odnosu na pad u prethodnoj godini. U blokadi je 19 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa oko 850 miliona EUR duga, što je petina bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Sve je dobro na osnovu određenih pretpostavki, biće loše ako se one ne ostvare. Važi i ovdje prethodna ocjena – dobro je za one koji se oslobađaju doprinosa. Ipak, mora se imati u vidu makar nekoliko dilema. Prvo, odakle će se tolika sredstva obezbijediti u budžetu? Drugo, da li će ta sredstva biti dovoljna za funkcionisanje zdravstvenog sistema u uslovima kovida i postojećih dugova? Treće i najvažnije, da li će se novi model pozitivno odraziti na građane u boljem i sigurnijem ostvarivanju zdravstvene zaštite”

Mihailović je naveo i da je u prvih osam mjeseci ove godine izvoz iznosio 266 miliona eura, dok je uvoz 1,6 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom je 16,6 odsto.

“Neto direktne strane investicije su od januara do avgusta ove godine bile 314 miliona eura i manje su u odnosu na isti period prošle 1,8 odsto. Spoljni dug je 3,6 milijardi EUR, a unutrašnji 426 miliona i iznosi 76 odsto BDP-a. Kamatne stope su i dalje visoke i demotivirajuće djeluju na investiranje. Inflacija se snažno zahuktava, prijeteći poznatom spiralom. Potrošačke cijene su, prema zvaničnoj statistici, u prvih osam mjeseci ove godine povećane 2,9 odsto, a samo u avgustu 0,5 odsto”, precizirao je Mihailović

On smatra da oporavak ukupne ekonomije i životnog standarda mora biti građen na osnovu realne ekonomije u četvorouglu – poljoprivreda, energetika, turizam i sitna industrija, koje se prožimaju digitalizacijom. Usluge će se tada posljedično i adekvatno razvijati.

Mihailović je kazao i da je crnogorska ekonomija sazrela za integralnu, a ne parcijalne reforme.

“Ona treba da se zasniva na povećanju ,,društvenog kolača“. Promjene u njegovoj raspodjeli mogu biti posljedica samo povećanja BDP-a. Krucijalno je pitanje kako povećati zarade sa postojećom privrednom strukturom. U ekonomiji se čuda ne dešavaju preko noći, niti ima čarobnih štapića”, rekao je Mihailović.

On je dodao da sve nove ideje treba ohrabriti i početno podržati ako vode privrednom i društvenom razvoju i boljitku građana. One treba da budu detaljno prezentirane stručnoj i široj javnosti, sa naglaskom na pozitivne efekte, koji se od njih očekuju.

Mihailović smatra da se mjere poreske politike mogu kreirati kao dopuna ostalim oblicima reformi.

“U okviru integralnih reformi, promjena poreske politike može biti samo koristan segment, ako se adekvatno kreira. Teško mogu dovesti u vezu naziv Maršalov plan sa promjenama u oblasti visine zarada i finansiranja zdravstva. Lični je i profesionalni stav da vjerujemo računici, podatku, analizi, modeliranju, kreiranju potencijalnih scenarija, pa tek onda da donosimo zaključke i primjenjujemo rješenja koja su u nadležnosti države. Dostupne informacije otvaraju prostor za više pitanja, poput toga kako će se povećanje zarada odraziti na troškove poslodavaca, kako će se kretati progresivne stope oporezivanja i u kojim skalama, te koliki će biti porezi na dobit i da li će to biti demotivirajući faktor za privredu i buduće investitore”, saopštio je Mihailović.

On je kazao da je pitanje da li će povećanje akciza na proizvode štetne po zdravlje ljudi biti dovoljno za “pumpanje razlike u budžetu“.

“Razumijem namjeru da se smanji siva ekonomija, ali se opravdano postavlja pitanje uloge inspekcijskih organa. Siva ekonomija se suzbija integralnim državnim mjerama, što je već pokazano u oblasti duvanskih proizvoda.
Pitanje je i vremena, s obzirom na razmatranje i usvajanje budžeta i objektivne okolnosti, da se sve najavljene promjene moraju zakonski uobličiti. Sve to treba dovesti u vezu sa blagovremenim usvajanjem novih zakona u Skupštini”, rekao je Mihailović.

On je dodao da su razumljive pozitivne reakcije sindikata i djelimično poslodavaca, jer svako ko nešto dobija, neće da odbija.

Mihailović je, na pitanje da li država može iz drugih izvora nadoknaditi 187 miliona EUR, koliko će izgubiti ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, odgovorio da oprez i prethodne analize moraju biti podloga za tu kompleksnu i radikalnu odluku.

“Sve je dobro na osnovu određenih pretpostavki, biće loše ako se one ne ostvare. Važi i ovdje prethodna ocjena – dobro je za one koji se oslobađaju doprinosa. Ipak, mora se imati u vidu makar nekoliko dilema. Prvo, odakle će se tolika sredstva obezbijediti u budžetu? Drugo, da li će ta sredstva biti dovoljna za funkcionisanje zdravstvenog sistema u uslovima kovida i postojećih dugova? Treće i najvažnije, da li će se novi model pozitivno odraziti na građane u boljem i sigurnijem ostvarivanju zdravstvene zaštite”, pitao je Mihailović.