Ljumović: Tri četvrtine aplikanata za državljanstvo odlučuje se za investicije na sjeveru

Tri četvrtine aplikanata za ekonomsko državljanstvo se odlučuje za investicije na sjeveru, a ostatak želi da investira na već prepoznatom dijelu Crne Gore, na našem Primorju. Kako je Pobjedi kazao direktor kancelarije Henley&Partners u Crnoj Gori Rade Ljumović, petina interesenata je iz Sjedinjenih Američkih Država.

Najave da će se program ekonomskog državljanstva završiti sa ovom godinom utiče na aplikante. Ljumović, međutim, smatra da su program tek nagovijestili svijetu i da ako bi se nastavio već bismo 2022. godine imali 400 aplikacija i dodatnih 55 miliona eura u državnom budžetu.

Henley&Partners je svjetski lider u oblasti programa za sticanje prebivališta i državljanstva putem ulaganja. Kompanija je integrisana do visokog nivoa i kvalifikovani profesionalci rade, kao jedan tim, u preko 35 kancelarija širom svijeta.

“Svake godine stotine bogatih i uspješnih pojedinaca i njihovih savjetnika oslanjaju se na našu stručnost i iskustvo u ovoj oblasti. Sami koncept plana za sticanje prebivališta i državljanstva kreirala je naša kompanija prije tridesetak godina”, kaže Ljumović.

Dodaje da, što se tiče kompanije Henley&Partners, značajno interesovanje vlada iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, a oko 10 procenata aplikacija dolazi iz Kine.

“Značajan generator je Srednji istok, a posebno je interesantno da gotovo petinu interesa za program u Crnoj Gori iskazuju aplikanti iz SAD, i tu imamo zbilja sjajne pojedince i ugledna imena iz oblasti svjetske IT industrije, za koje se iskreno nadam da ih kao društvo ‘nećemo pustiti’, već ćemo ih, jednom kada postanu naši državljani i dijelom godine i sugrađani, dodatno uključiti i animirati da nam pomognu da ostvarimo naše vizije da postanemo moderno, evropsko, digitalno društvo”, naglašava Ljumović.

Ko poznaje geopolitiku, takođe, po njegovim riječima, neće biti iznenađen, da imamo dosta aplikanata iz Južne Afrike.

“Henley&Partners je jedan od tri od države akreditovana agenta. U 2019. nijesmo bili u mogućnosti da predajemo aplikacije jer nije bilo izlistanih projekata, u 2020. godini pandemije smo opstali i svi zajedno učili. Ove godine računam da će naša kompanija predati između 130 i 150 aplikacija. Teško je dati pravu prognozu, jer na aplikante veoma utiče informacija da se program završava. U svakom slučaju, kada bi se program u ovoj formi i kapacitetu nastavio, čemu se prirodno nadam, procjenjujem da bi svi akreditovani agenti mogli da predaju 400 aplikacija u 2022. godini”, procjenjuje Ljumović što je, kako dodaje, na osnovu dijela za donaciju od 100.000 eura i vladinih naknada, koje iznose 35.000 eura po aplikaciji, u prosjeku, oko 55 miliona eura prihoda za državni budžet.

“Na to treba dodati i, ako uzmemo da je prosjek investicije 350.000 eura, što naši pokazatelji prikazuju kao realan parametar, jer investicije na jugu idu i do 1,5 miliona eura po aplikaciji, investicije od 140 miliona eura, u čijoj strukturi je i PDV”, kaže Ljumović smatrajući značajnim potencijalne cifre, a i tu su velike mogućnosti saradnje sa uspješnim aplikatima.

Program

Preko ovog programa, kako objašnjava, država je omogućila kvalifikovanim investitorima, i domaćim i stranim da se, ako ispune kriterijume, nađu na listi razvojnih projekata, u koje naši aplikanti ulažu.

“Smatram da je bila mudra odluka da se ne ide na stanogradnju, već baš na hotelsku industriju, jer su hoteli ozbiljni generatori razvoja, sa velikim brojem novih radnih mjesta i sa standardima koji moraju biti ispunjeni. Samim investitorima u hotele je ostavljeno da se opredijele kako žele da osmisle svoj proizvod, ali je većina odlučila da omogući da, shodno zakonskim modelima, ta buduća smještajna jedinica u hotelu bude u vlasništvu aplikanta, naravno ako njegova aplikacija bude uspješna i odobrena”, objašnjava Ljumović.

Tvrdi i da su njihovi aplikanti uspješni poslovni ljudi i veoma vode računa gdje i kako žele da investiraju.

“Naš posao jeste da im približimo prednosti našeg sjevera, gdje je minimum njihovog ulaganja 250.000 eura, i juga, gdje je minimum 450.000 eura, šta za njih znači ako je hotel na skijalištu, a šta ako je u gradu, kakvi su hotelski sadržaji, ko je hotelski operater, kakva će biti infrastruktura, kad će biti završen auto-put, u kakvom su nam stanju aerodromi i šta se tu planira. Vjerujte, nije lako biti spreman za sva ta pitanja i naravno da učimo usput”, tvrdi Ljumović.

U svakom slučaju, ističe, hoteli se grade, niču “Breza” i “Montis” u Kolašinu, u gradu, zatim Swissotel K16, Bjelasica 1450 i Grand Chalet na skijalištima, kreće Black Pine u Mojkovcu.

“Na primorju odmiču radovi na novom hotelu ‘Siro’ u okviru Porto Montenegra, i ‘InterContinentalu’ u Čanju. Oko tri četvrtine naših aplikanata se odlučuje za investicije na sjeveru, a ostatak želi da investira na već prepoznatom dijelu Crne Gore, na našem Primorju”, naglašava Ljumović.