Raspad kompanije koja je napravila prvi laptop na svijetu
Sredinom ovog mjeseca u Japanu je objavljen plan po kojem će čuveni proizvođač elektronike Toshiba biti podijeljen na tri velike kompanije, od kojih će samo jedna nastaviti da nosi dosadašnje ime. To, praktično znači raspad giganta japanske elektronske i električne industrije, koji se posljednjih nekoliko godina nalazi u samrtnom ropcu zbog serije skandala i pogrešnih poslovnih poteza, prenio je Biznis info.
Toshiba bi 2023. godine trebalo da bude podijeljena na kompaniju koja će se specijalizovati za elektronske, digitalne i informacione poslove u vezi sa upravljanjem infrastrukturom i saobraćajem, preduzeće čije poslovanje će se odnositi na provodnike, poluprovodnike, hard diskove i druge elektronske uređaje i firmu koja će se dijelom baviti poluprovodnicima, a dijelom finansijskim poslovima. Samo će ova treća zadržati ime Toshiba.
Treba reći da je Toshiba i prije ovog najnovijeg razvoja događaja već prodala nekoliko svojih fabrika kompjutera, televizora i čipova, kao i da se oslobodila posjeda vezanih za nuklearnu energiju u inostranstvu, zbog čega su se njeni prihodi prepolovili.
Interes krupnih dioničara
Neposredni povod za rastakanje grupe Toshiba, smatraju domaći stručnjaci, je interes novih krupnih dioničara.
Naime 2017. godine, kada je Toshibi prijetilo brisanje sa berze zbog dva uzastopna kvartala u dužničkom minusu, tadašnje rukovodstvo je odlučilo da ne dopusti delistiranje kako bi sačuvalo povjerenje banaka i drugih kreditora, pa je prodalo veliki broj dionica da bi dopunilo kapital, zbog čega je moć odlučivanja predalo u ruke stranim fondovima i kompanijama i praktično izgubilo kontrolu nad budućnošću konglomerata.
Ti novi dioničari, koji su ulili oko 6 mlrd USD, bili su nezadovoljni radom rukovodstva, njegovom nemoći da prezentira novu viziju razvoja i ostvari sinergiju različitih preduzeća unutar konglomerata.
Oni su, između ostalog, tražili i prodaju nekih djelova grupe, kao što su kompanije koje se bave proizvodnjom i servisiranjem liftova i semafora, što nije učinjeno.
Oni su zato, s obzirom na to da imaju za cilj da u najkraćem mogućem roku povrate investicije i nijesu zainteresovani da čekaju duži period da se Toshibi lagano oporavi i ponovo počne da raste, odlučili da traže njeno cijepanje, odnosno, da novac pokušaju da zarade kroz prodaju pojedinih segmenata Tošibe i brzo povećane tržišne vrijednosti (i kasnije trgovinu dionicama) onih komponenti u njenom dosadašnjem sastavu koje su još finansijski zdrave ili perspektivne.
Grijesi Tošibe
Osnovni razlozi zašto je Toshiba, koja je napravila prvu sijalicu u Japanu i prvi komercijalni lap-top kompjuter na svijetu, pala u takvu krizu da joj je hitno bio potreban ogromni kapital sa strane su knjigovodstveni skandal i propale divovske investicije u nuklearnu energiju.
Prije šest godina na vidjelo je izašla činjenica da se Toshiba godinama bavila “kreativnim” knjigovodstvom, odnosno, da je iskazala fiktivni profit od blizu 2 milijarde američkih dolara, što je dovelo do naglog gubitka povjerenja u nju i pada njene vrijednosti.
Grupa je ulaganjima u rudnike urana u inostranstvu i u kupovinu američkog proizvođača nuklearnih reaktora Vestinghouse pokušala da kompletira poslovanje u domenu nuklearne energije i ostvari veći udio na svjetskom tržištu, ali su se te gigantske investicije pokazale kao promašaj, ne samo zbog iznenadne krize u domaćem nuklearnom sektoru prouzrokovane zatvaranjem nekoliko desetina reaktora u Japanu posle incidenta u Fukušimi, već i zbog pooštravanja propisa o bezbjednosti u SAD, koji su, skupa s nerezonskim otkupima manjih preduzeća, Vestinghouse brzo otjerali u bankrot, piše RTS.
Toshiba je Vestinghouse u 2006. platila 5,4 milijardi dolara, da bi ta kompanija otišla pod led već početkom 2017.
Istovremeno, rastuća konkurencija južnokorejskih i kineskih preduzeća u oblasti proizvodnje plazma televizora, kompjutera i, naročito, pametnih telefona stvorila je uslove u kojima veliki japanski konglomerati sa jezgrom u elektronskoj industriji, procvjetali u doba visokog ekonomskog rasta u Japanu od pedesetih do osamdesetih godina prošlog vijeka (kao što su i Sony, Panasonic i Sharp), više ne mogu da opstanu u cjelini.
