„Tekuću godinu ćemo završiti sa rastom između 10 i 13 odsto, najvećim u regionu“
Profesor na Ekonomskom fakultetu crnogorskog univerziteta Milan Lakićević smatra da je nezahvalno govoriti o reprskusijama pandemije koja još traje.
“Odiglrali smo prvo poluvrijeme, slijedi drugo, a izgleda biće i produžetaka”, kazao je on na panelu o ekonomskim perspektivama regiona nakon COVID-a koji je promijenio svijet, na konferenciji Privredne komore Crne Gore (PKCG) u Budvi.
Prema njegovim riječima, kriza predstavlja novinu u u ekonomskoj teoriji i razlikuje se od svih dosadašnjih, koje su dolazile na krajevima ciklusa dok je aktuelna nastala odjednom i to u vrijeme kada smo imali rast od 4,1 odsto.
“Bojim se da nas je kriza iznenadila. Država je intervenisala mjerama koje je imala na raspolaganju. Ostale države su dale vrlo snažan monetarni podsticaj, a mi smo djelovali mjerama fiskalne politike”, rekao je Lakićević.
U kontenstu tih mjera, prema njegovim riječima, najbolja stvar je što smo obezbjedili zaduženje od 750 miliona koje je omogućilo finansijsku konsolidaciju, kao i to što nijesmo pribjegli totalnom zaključavanju čime smo omogućili da se vrati izgubljena stopa rasta.
“Tekuću godinu ćemo završiti sa rastom između 10 i 13 odsto, najvećim u regionu”, rekao je on.
Istakao je da diverzifikaciju crnogorske privrede nije lako realizovati.
“Najprije moramo izgraditi infrastrukturu, prije svega saobraćajnu, kako bi se stvorili uslovi za razvoj prerađivačke i teške industrije”, rekao je on.
Smatra da je u prošlosti donijeto dosta pogrešnih odluka a jedna od njih je bilo gašenje direkcije za robne rezerve koje su se u uslovima krize pokazale izuzetno potrebnim.
Zaključuje da je svaka kriza ujedno i šansa za obezbjeđivanje sistemskih uslova za razvoj i jačanje privrede.
“Maršalov plan bi trebalo da obezbijedi sistemske uslove razvoja privrede. Moramo raditi na jačanju konkurentnske prednosti, a komparativne su najviše prepoznate u elektroenergetskom sektoru. Da smo na vrijeme gradili energetske objekte danas bismo bili u prilici da izvozom rješavamo druge probleme”, kazao je Lakićević.
Kriza otkrila slabosti
Prema riječima prof. dr Dejana Šoškića, profesora s beogradskog ekonomskog fakulteta, kriza je pokazala globalne i regionalne slabosti i nije imala podjednake efekte na svaku zemlju. Države oslonjene na proizvodni sektor bolje su prošle u odnosu na one kojima usluge najviše doprinose BDP-u.
“Kovid kriza nas je naučila važnim lekcijama. Prvo, zemlje moraju imati industrijsku bazu. Drugo, kriza ne poznaje granice. Ne možemo biti zadovoljni što smo bolje prošli u krizi ako je naš susjed imao teže posljedice, jer je on kupac naših proizvoda”, rekao je on.
Prema Šoškićevim riječima, regionalni razvoj je nužnost.
“Čini mi se da u nedovoljnoj meri razumijemo da strani investitori posmatraju region kao cjelinu”, navodi Šoškić.
Demografski momenat je vrlo ograničavajući faktor razvoja, navodi on u kontekstu činjenice da iz Regiona odlazi veliki broj mladih ljudi.
“Raspoloživost radne snage je izuzetno bitna, uz rast produktivnosti i kvalitet obrazovanja. Konkurentne privrede moraju počivati na konkurentnim znanjima. Nema jednog bez drugog. Ulaganje u istraživanje i razvoj je veoma bitno za perspektive regiona”, kazao je on.
On zaključuje da je kovid kriza uticala na svijest o potrebi bližih lanaca nabavke i u tome vidi izuzetnu razvojnu šansu za region zbog blizine EU kao jednog od najvećih svjetskih tržišta.
