Odgovor poslovne zajednice na krizu: Ključ je u jačanju privatnog sektora i domaćih investicija
Bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija ne možemo dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu, smatra predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović.
On je, govoreći na trećem panelu Konferencije o ekonomiji Montenegro-2021 u Budvi, ukazao i na problem visoke nezaposlenosti mladih, nedovoljno razvijenog privatnog sektora, sive ekonomije i korupcije.
“Jedino jačanjem privatnog sektora možemo dobiti osnovu održive ekonomije”, smatra on.
On je predstavio sliku stanja privrede zemalja Zapadnog Balkana, upoređujući ovogodišnje makroekonomske parametre sa ostvarenim u 2020, a na osnovu analize Svjetske banke.
Posebno je ukazao na to da se inflacija zahuhtava, u Srbiji je u oktobru iznosila 5,7 odsto i njeno kretanje će zavisiti od cijena strateških proizvoda u svijetu. Takođe je istakao da je u svim državama regiona ostvaren rekordni budžetski deficit koji je bio najveći tamo gdje je pomoć privredi i stanovništvu bila najizdašnija.
On je ocijenio da su pojedine države pomoć usmjeravale preko institucija osnovanih sa idejom da finansiraju razvojne projekte, što po njegovm mišljenju nije imalo ekonomsko opravdanje.
“Visok trgovinski deficit svjedoči o niskoj konkurentnosti i nedovoljnom udjelu sektora razmjenljivih dobara i diverzifikacije privredne strukture u svim zemljama”, upozorio je on, objavila je Privredna komora Crne Gore.
Kriza ima i svoje koristi
Direktorica AIBEST – Asocijacije za inovacije, biznis izvrsnost, usluge i tehnologije Bugarske, Nora Ishkova, smatra da kriza ne donosi samo izazove, već i prilike.
“Poslovna zajednica možda može imati i korisiti od krize. Vrlo je važno ne dopustiti da propadnu prilike koje kriza nudi za razvoj na području Zapadnog Balkana. Pandemija nam daje šansu i za nove investicije. Prilika je da djelujemo zajednički i postanemo alternativna destinacija za investicije”, kazala je ona, dodajući da globalizacija i tehnološki napredak približavaju ljude pa možemo djelovati kao jedna investiciona destinacija.
Prema njenim riječima, prednost ovog područja je što ljudi uglavnom govore više jezika i imaju potrebna znanja o tehnologijama.
“Sigurna sam da možemo privući više poslovnih aktivnosti na ovo područje. Ako radimo zajedno možemo izgraditi kolaborativni ekosistem koji kombinuje sve inovativne biznise, centre za istraživanje i razvoj i kompanije kako bi podigli svijest i osnažili poslovne prilike, nudeći ovu destinaciju kao jedinstveno područje za strane investicije”, naglasila je ona.
Posebno je apostrofirala značaj digitalizacije.
“Digitalizacija uklanja barijere i uz Green Deal je u vrhu liste prioriteta u regionu. Imamo divnu šansu da se nađemo na vodećem mjestu u ovoj oblasti ako osnažimo istraživanje i razvoj, koristeći najnovije tehnologije kako bismo podržali ekonomiju. Često se kaže da će posljednji biti prvi i zato smatram da region može da bude na vrhu liste tehnološkog napretka, ako zajedno radimo na automatizaciji poslovnih procesa i vještačkoj inteligenciji. Kriza nam nudi mogućnost da budemo na prvom mjestu digitalne mape puta”, istakla je Ishkova, pozivajući učesnike na konferenciju u Sofiji koja će se održati u aprilu, i doprinesu uspostavljanju saradnje između privrednika Balkana.
