“Kartice nijesu za ljude koji nemaju dovoljno samokontrole”

Platne kartice raznih vrsta, od debitnih, koji su vezane za naš tekući račun, do mnogo skupljih – kreditnih, odavno su zavladale crnogorskim tržištem, a nije malo onih koji su zbog njih završili u neplaniranim dugovima.

Korišćenje kartica posebno je postalo popularno tokom pandemijskog lokdauna, a docent s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Andrea Lučić, kazala je da je psihološka strana generalno plaćanja vrlo različita i prilično kompleksna.

“Kada plaćamo karticom na to zaboravimo s obzirom na to da se količina novca fizički ne smanjuje – u principu nemamo pravo i ispravno sjećanje koliko smo potrošili”, navela je ona u razgovoru za HRT.

Stariji sugrađani preferiraju plaćanje gotovinom, a Lučić kaže kako je to očekivano s obzirom na to da starije generacije imaju puno veći otpor prema novijim trendovima.

“Postoji veliki broj onih koji su kruti po tom pitanju i isključivo koriste gotovinu, dok su mlađe generacije gotovo pa u svakom smislu beskontaktne pa onda i plaćaju beskontaktno – čak i ne koristeći više kartice već svoje mobilne telefone”, rekla je Lučić i dodala kako je pandemija pogodovala većem korišćenju kartica.

“To je preporučeno kao epidemiološki najprihvatljivija opcija plaćanja, zato što minimizuje fizički kontakt i razmjenu određenih predmeta koje dolaze u dodri s velikim brojem ljudi”, kaže i dodaje da ono što je pandemija dovela pod ‘normalno’ jeste da se i najmanji troškovi plaćaju karticama, no istraživanja su pokazala da bi i takvi troškovi trebalo da se plaćaju gotovinom.

“Zato što onda nemamo apsolutno nikakvu svijest o tome da su ti troškovi nastali, a imamo i tendenciju potrošiti puno više”, upozorava Lučić.

No, postavlja se pitanje kako izbjeći zamke prevelike zaduženosti kad se radi o plaćanju karticama, a Lučić ističe kako kartice nijesu za ljude koji nemaju dovoljan nivo samokontrole.

“Jednako kao i sa svim ostalim stvarima u životu koje mogu biti zahtjevne, kao što je sa zdravom prehranom i vježbanjem, tako je i s umjerenim trošenjem – stvar je u tome da se s tim treba suočiti i jednostavno ne potrošiti više od onog što imamo”, zaključuje.

Potrošači se često bune na velike provjere, prečesto traženje unosa pina i slične sigurnosne procedure, no Lučić ističe kako je količina napada na sigurnost toliko velika da banke i kartične kuće moraju biti jako oprezne oko zaštite podataka.

“Moramo prihvatiti ono što se od nas traži da se ta sigurnost poveća, zaista to ne bi trebalo olako shvatati i trebamo prihvatiti sve postupke koje rade u cilju osiguravanja naših kreditnih i debitnih kartica”, upozorava ona a prenosi portal HRT-a.