Gdje investirati novac: Štednja konzervativna, akcije najrizičnije, a bitcoin nepredvidiv

Mnogim građanima vjerovatno nedostaje novca za sve što bi htjeli i svakog mjeseca se dovijaju kako da nadomijeste manjak, ali s druge strane su oni koji su u dilemi gdje da ulože novac stečen iz profita, nasljedstva, prodaje nekretnina ili na neki drugi način.

U slamarici keš neće “porasti”, a ni u bankama gdje su kamate za štednju već duže vrijeme zanemarljive. Zato je dilema – u šta investirati višak novca, piše Euronews Serbia.

Stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan prilikom odabira investicionih alternativa, a glavni broker Nenad Gujaničić za Euronews Srbija kaže da je najvažnije da svaki potencijalni ulagač izmjeri sopstvenu sklonost ka riziku i da se tek potom odluči.

“Lepeza potencijalnih investicionih prilika prilično je široka – od štednje u banci i državnih obveznica, koje su najkonzervativniji oblici, preko korporativnih obveznica, do najrizičnijih akcija u okviru kojih je naravno moguće napraviti podjelu od najmanje rizičnih do onih sa potencijalno visokim prinosima, ali i visokim rizicima”, objašnjava Gujaničić.

Ulazak na tržište akcija se ne isplati na malo

Broker napominje da kada su u pitanju iznosi za ulaganje, nije toliko bitno da li je u pitanju 1.000, 5.000 ili 50.000 eura, ali napominje da mali iznosi ipak znatno povećavaju troškove ulaganja, pa katkad nije moguće smanjiti rizik investiranjem u veći broj raznorodnih hartija od vrijednosti. Svakako, kako kaže, ne postoji neka minimalna suma za tržište akcija, ali bez barem nekoliko hiljada eura, odnosno dolara, ne bi trebalo da se ulagači upuštaju u ovaj preduzetnički projekat.

“Višegodišnja praksa nultih kamata i ekspanzivne monetarne politike ključnih svjetskih centralnih banaka dovela je do prilično visokih cjenovnih nivoa svih vrsta finansijske imovine, bilo da su u pitanju konzervativne državne dužničke hartije ili najrizičnije – akcije. Ako pogledamo šire, veliki rast cijena bilježe svi resursi, nekretnine širom svijeta, pa i kriptovalute kao najnoviji, inovativni instrumenti skopčani sa visokim nivoom rizika”, kaže Gujaničić.

Na svjetske berze samo sa predznanjem

Broker napominje da svetsko finansijsko tržište nudi pregršt investicionih alternativa.

“Strane berze su mnogo atraktivnije od domaćeg tržišta koje je skučeno slabom likvidnošću i manjkom investicionih alternativa. Naravno, ovo ne znači da će na stranim berzama ‘pare padati s neba’ te svaki investitor treba dobro da se naoruža znanjem i etapno ulazi na svjetske berze ukoliko nema dovoljno iskustva”, ukazuje Gujaničić.

On kaže da je, s obzirom na postojanje mnoštva investicionih alternativa, na svjetskim berzama moguće sprovesti veoma konzervativna ulaganja, ali i visokorizične plasmane sa potencijalom visokih zarada. U svakom slučaju, bitno je da je investitor u svakom momentu u stanju da oceni relaciju rizik – prinos u ostvarenom plasmanu.

Kriptovalute – visok prinos sa visokim rizikom

Da se trendovi investiranja mijenjaju pokazuje i nedavno istraživanje britanske investicione kompanije AJ Bel koje je pokazalo da je u Britaniji prošle godine sedam posto građana ulagalo u kritovalute dok je pet procenata ulagalo u tradicionalu imovinu na berzama i investicije zasnovane na akcijama (ISA).

Profesor dr Bojan Đorđević, sa Fakulteta za menadžment, kaže da je uzimajući u obzir poznata dešavanja u Velioj Britaniji koja su nam poznata, kao što je Brexit, odnosno izlazak iz EU, kao i probleme u ekonomiji uz pandemiju i veliki broj oboljelih od virusa, transformacija građana na ulaganje u kriptovalute tokom 2020 godine bila očekivana.

“Građani su tražili alternativnu investiciju sa visokim prinosom, ali i sa visokim rizikom ulaganja, što niijsu imali na tržištu akcija o čemu govore svi indeksi Londonske berze koji su bili u padu. Uklapajući trend rasta vrijednosti bitcoina i ostalih kriptovaluta sa jačanjem britanske funte u odnosu na američki dolar tokom 2020. godine, ostvareni prinosi su izuzetno povoljni za građane Britanije, naravno ako su na vrijeme prodali svoje kriptovalute i zamijenili za funte”, kaže profesor Đorđević.

Nekretnine kao sigurna investicija

U agencijama za nekretnine kažu da je tržište prodaje stanova postalo najveće investiciono tržište u Srbiji u posljednje vrijeme. Podaci Republičkog gedoetskog zavoda pokazuju da su u prvih šest mjeseci prodate nekretnine vrijedne 2,9 milijardi eura.

“Korona nas je zatvorila i cijeli kapital je ostao ovdje. Mnogi ljudi su shvatili da je bolje da ulože novac u kupovinu stanova. To su vlasnici firmi koje dobro posluju, naši građani koji su radili decenijama u inostranstvu, a ima i nasljednika koji prodaju jedan, pa kupuju veći stan ili dva manja stana koje poslije izdaju. Kamate na štednju se ne isplate, tako da je mjesečna kirija bolji izbor”, objašnjava Katarina Lazarević, agent za nekretnine.

Oni najčešće ulažu u stanove prosečne površine između 50 i 60 kvadrata, koje su najisplativije za dugoročno izdavanje. Kupovina nekretnina tih površina sa sobom nosi najmanji rizik, dok se najveći procenat zarade ostvaruje ulaganjem u hotele, poslovne zgrade i tržne centre, ali ovakve investicije sa sobom nose i znatno veći rizik, kao i neuporedivo veći investicioni kapital.

Štednja raste uprkos niskim kamatnim stopama

Finansijski savjetnik sa portala Kamatica Dušan Uzelac kaže da štednja nije predviđena da se isplati, već da ima za cilj da sačuva vrijednost novca. On napominje da banke tako i koncipiraju svoje ponude – blago više od inflacije.

“Ako novac stoji u slamarici – izgubiće na vrijednosti. Štednja u banci je investicioni pristup sa antiinflacionim mjerama. Kamata koja se dobija u banci anulira inflaciju. Ako želimo više od toga moramo izabrati neku drugu opciju investiranja. Potencijalni plasman novca određuje stepen rizika koji možemo da podnesemo”, ističe Uzelac.

Ovaj finansijski stručnjak ističe da su alternative investiranja danas rasprostranjenije više nego ikada.

“Danas možete na klik investirati u biznise sa drugog kraja svijeta. Možete kupovati akcije domaćih preduzeća, investicione jedinice raznih fondova, možete investirati u nove tehnologije ili stare biznise. Ono što stoji na putu je znanje koje je neophodno da bismo se odvažili. Uvijek se investira u ono što razumijemo, ako je štednja u banci jedino što razumemo onda to jedino i postoji”, ističe Uzelac.