Koliko će porasti kamate u prvoj polovini 2022?
Ukupni iznos duga s negativnim prinosima pao je po prvi put na ukupno 10 hiljada milijardi još od marta 2020. godine, piše Financial Times i dodaje da su prinosi na obveznice porasli na najviši nivo od početka pandemije, dok cijene obveznica sada padaju.
U eurozoni i Japanu ogromni iznosi državnih dugova trgovali su se uz negativne prinose pri čemu su cijene obveznica rasle tako visoko da je investitorima bio garantovan gubitak u slučaju ako ih drže do dospijeća, prenosi Jutarnji list.
Treba podsjetiti kako je dug koji je trgovan s negativnim prinosima krajem 2020. godine dostigao 18,4 hiljada milijardi dolara. Većinom se radilo o državnim dugovima uz manji broj izdanja kompanija. Do snažnog i brzog zaokreta na tržištu dugova došlo je zbog promjene politike velikih centralnih banaka koje zbog inflacije idu na usporavanje programa otkupa hartija od vrijednosti, a počinju najavljivati i agresivnije dizanje kamatnih stopa. Tržišta se prilagođavaju tim najavama. Sada se stoga otvara pitanje koliko će biti snažan rast kamata u prvoj polovini 2022. godine?
Posebno su retoriku zaoštrili pojedini guverneri američkih Federalnih rezervi. Jedan od njih, Leal Barinard, najavio je dizanje kamata već od marta zbog inflacijskog pritiska kakav mlađe generacije još nijesu osjetile.
Guverner filadelfijskog Feda, Patric Parker, najavio je pak da će podržati dizanje kamata tri puta u 2022. godine. Njihov kolega iz Čikaga, Charlie Evans, takođe podržava slični ritam dizanja kamata te vjeruje da bi s time trebalo da krenu već za dva mjeseca. Thomas Barkin, guverner iz Richmonda, saglasan je pak s početkom dizanja kamata u martu. Drugim riječima, u Fedu se formira konsenzus kad je u pitanju zaustavljanje inflacijskog trenda.
Među prvima zbog očekivanja rasta kamata gubitke bilježe mnoge tehnološke dionice. Američki indeks tehnoloških dionica Nasdaq 100 u četvrtak je pao 2,6 odsto, odnosno na najniži novo od oktobra. S&P 500 prošao je nešto bolje s padom od 1,4 odsto. Očekuje se da bi promjena okruženja zbog repozicioniranja politika centralnih banaka mogla pogodovati dionicama finansijskih kompanija.
