Svjetska trgovina satjerana u kontejnere
U brojnim svjetskim lukama porastao je kontejnerski promet i to bi trebalo da doprinese blagom popuštanju problema u snabdijevanju, navodi se u najnovijem izvještaju Lajbnic instituta za ekonomska istraživanja iz Esena.
Ipak, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju jer je dobrim dijelom riječ o zakasnjelim isporukama koje nijesu bile moguće zbog pandemije. U ovom trenutku mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale se da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vrijeme.
Kompanija za logistiku i prevoz „Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj koja prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima evidentirala je da je 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u „K+N” zadužen za odnose s javnošću.
Za takvu situaciju, kako javlja Deutsche Welle (DW) nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primjer SAD gdje trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: „U Sjevernoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona. „Zato je u lukama postalo tijesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.
Koje luke su najefikasnije na svijetu
Osim toga, nijesu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka svijeta, koju objavljuju Svjetska banka i londonska firma „IHS Markit“, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.
Na prvom mjestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini.
Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mjesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.
To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svijetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svjetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mjera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posljedicu kočenje svjetske trgovine.
Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RVI i ISL: „Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen.“
Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat „kombinacije mnogih faktora“. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i prije pandemije.
Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umjesto na putovanja koja nijesu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.
Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RVI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: „Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mjesecima.“
