Rata bi mogla da skoči za 70 eura, Drecun: Nema razloga za povećanje varijabilne kamatne stope

Zbog rasta inflacije u svijetu pojedine države već su povećale kamate na kredite. Tom izazovu ne može odoljeti ni Crna Gora pa se u narednom periodu, kako su najavili iz Udruženja banaka, može očekivati rast kamata na zajmove koji su odobreni sa varijabilnom kamatnom stopom. Konkretno, nekome koje je podigao stambeni kredit, kaže sagovornik Televizije Crne Gore, može biti rata veća i sendamdesetak eura. Sa druge strane, analitičar Predrag Drecun za Radio Crne Gore ocjenjuje da nema razloga za uvećanje rata. To se dešava kad banke nijesu sposobne, kako ističe Drecun, da se izbore sa rizikom, pa je najlakše da sve naplate preko klijenata.

Mileva je 2010. uzela stambeni kredit sa varijabilnom kamatom. Rata je na početku bila 380, a kasnije smanjena na 320 eura i već duže se ne mijenja. Međutim, sagovornica TVCG kaže da su joj u banci već nagovijestili da bi se visina rate mogla promijeniti.

“To je nekih 60 eura što nije malo, a 120 odsto na ovu ratu. Ako do toga dođe, taman ovo povećanje što sam dobila po ‘Evropi sad’ ću da iskoristim za veću ratu”, kazala je Mileva.

Analitičar Predrag Drecun kaže da je moguće da dođe do određenog pritiska na građane samo nekorektnim ponašanjem banaka koje, kako ističe, nisu u stanju da se izbore sa određenim rizicima i onda žele da to “prevale” na potošača.

Napominje Drecun da je zbog toga bitna uloga Centralne banke.

“Ne postoji nijedan razlog što se tiče ekonomskog sadržaja kamatnih stopa da se varijabilne stope pod uticajem rasta euribora povećaju. Ja znam da postoji mnogo ugovora o potrošačkim i drugim vrstama kredita koji su vezani za euribor, ali projekcije ponašanja euribora makar za dvije godine nisu drmatične, kreću se u negativnoj zoni”, kazao je Drecun.

Sa druge strane, bankari pojašnjavaju da zbog nestabilnosti na tržištu, rasta cijena, pandemije, štampanja novca, a prije svega veće inflacije, koja se teško može vratiti na nivo od tri odsto, kolika je bila u pretkriznom periodu, finansijske institucije, kako je rekao jedan od crnogorskih bankara, vrše pritisak na monetrnu vlast da što prije donese mjere koje će ograničiti rast inflacije čija su posljedica i uvećane kamate na zajmove.

“Prva država koja je poklekla pred ovim izazovom je Velika Britanija i oni su u decembru podigli referentne kamatne stope. Prije nekoliko dana federalne rezerve SAD-a su najavile da u ovoj godini možemo očekivati najmanje tri povećanja kamatnih stopa koje su u njihovoj nadležnosti”, navodi.

Pojašnjava da je inflacija u eurozoni dostigla istorijski maksimum, preko pet odsto u januaru.

Finansijski stručanjaci procjenjuju dalji rast, pa će kretanje kamata i u Crnoj Gori diktirati ono što se bude dešavalo na globalnom tržištu, pa će građanima koji su kreditno zaduženi biti veća i rata.

“Onog momenta kada krenu kamatne stope rasti u SAD-u i Evropi isto će se desiti i kod nas. Za prosječnog građanina, ako je npr. podigao 50 hiljada eura na 20 godina, povećanje rate može da iznosi i do 70 eura”, zaključuje bankar sa četrnaestogodišnjim iskustvom, uz napomenu da je u njegovoj banci čak 80 odsto kredita sa varaijabilnom kamatnom stopom, a svega 20 odsto zajmova sa fiksnom kamatom.