“Probijen plafon”: Cijene goriva od sjutra na novim rekordima, litar benzina skače na 1,58 eura
Cijene goriva na benzinskim pumpama u Crnoj Gori od sjutra bi trebalo da budu veće za po oko četiri centa, pokazuju preliminarni podaci kretanja cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama i kursa dolara i eura, u odnosu na prije 14 dama kada su cijene posljednji put usklađivane.
Time će, kako pišu Vijesti, cijene goriva u Crnoj Gori biti na najvišem istorijskom nivou. Prema ovoj procjeni, nova cijena benzina BMB 98 iznosiće od sjutra 1,58 eura, supera BMB 95 biće 1,54 eura, a eurodizela 1,43 eura. Lož ulje takođe bi moglo poskupiti za četiri centa, na 1,41 euro.
Do sada najveće cijene goriva u Crnoj Gori bile su 2012. kada su dvije vrste benzina koštale 1,54 i 1,50, a dizela 1,38 eura. Država je posljednji put povećala dažbine na gorivo 2017. godine i to akcize za po devet centi po litru.
Prije 14 dana sve cijena goriva povećane su za po pet centi. Ministarstvo kapitalnih investicija danas će zvanično utvrditi nove cijene prema Uredbi o maksimalnim cijenama.
Za godinu rast od 35 odsto
Cijena barela sirove nafte sada na međunarodnom tržištu je na najvišem nivou od oktobra 2014. godine i iznosi oko 94 dolara, dok je prije godinu bila 63 dolara, što je rast za oko 48 odsto. Prije godinu cijena eurodizela u Crnoj Gori bila je 1,06 eura, a benzina 1,22 i 1,19 eura, odnosno za godinu su povećani za oko 35 odsto.
Razlozi za skoro konstantan rast cijena goriva već godinu su ekonomski oporavak privrede i potrošnje, a nedovoljni rast proizvodnje. Analitičari za rast cijena nafte u posljednje vrijeme okrivljuju i narušavanje odnosa između Evrope i SAD sa Rusijom, koja je značajan proizvođač nafte, i zveckanje oružja oko Ukrajine.
OPEC bi tek u aprilu povećao proizvodnju
Udruženje zemalja najvećih proizvođača nafte (OPEC+) je svoju novu odluku o povećanju kvota proizvodnje odložila za 2. mart, a odnosiće se na moguće povećanje znatnije proizvodnje u aprilu. To znači da bi ovako visoke cijene nafte na međunarodnom tržištu mogle trajati još mjesec i po, ukoliko bi ta odluka bila pozitivna.
Međutim, nedavno Reutersovo istraživanje pokazuje da se članice OPEC-a ne pridržavaju odluka o povećanju proizvodnje koje su važile za januar i februar. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je kod 13 od 23 članice. Do značajnog smanjenja proizvodnje došlo je u Iraku i Libiji zbog terorističkih napada, a u Venecueli usljed tehnoloških problema.
”Za mart je obećano povećanje proizvodnje od 400.000 barela nafte dnevno, ali podaci i dalje pokazuju da većina članica neće uspjeti osigurati svoj udio čak ni u ovom skromnom prirastu. Nedostatak investicija ili nemiri milicije uzimaju danak na izvoznike iz Nigerije i Libiju, stavljajući sve veći pritisak na preostale rezerve bliskoistočnih zemalja. Nedostaci grupe pomogli su da se cijene sirove nafte podignu na sedmogodišnji maksimum iznad 90 dolara po barelu, jer zalihe ne idu u korak sa snažnim rastom potrošnje goriva nakon pandemije. Taj skup podstiče val inflacije koji frustrira centralne banke i nanosi krizu životnih troškova milionima – što je posebna opasnost za predsjednika Džoa Bajdena uoči ovogodišnjih izbora na sredini mandata”, navodi Reuters, a prenose Vijesti.
