Najmanje se radi u najbogatijim zemljama svijeta – Kakva je situacija u regionu?

Većina ljudi zdravorazumski smatra da su razvijenije i bogatije države one u kojima se više radi. Međutim, stvari nijesu tako jednostavne.

Zapravo, često je suprotno. Na svjetskom planu, uglavnom važi pravilo da u siromašnijim zemljama ljudi rade više nego u bogatijim. Štaviše, trend je da kako zemlja postaje bogatija – to ljudi provode manje vremena na poslu.

Osim toga, imaju bolja radna prava, više dana godišnjeg odmora i tome slično. Kako piše Index.hr, prosječni radnik u SAD je 1950. godišnje radio oko 2.000 sati. U posleratnoj Evropi se radilo više: od 2.100 sati u Belgiji do više od 2.400 sati u Njemačkoj.

Prije Drugog svjetskog rata je situacija bila obrnuta i radnici u SAD su radili više od radnika iz država Evrope, ali posleratna obnova razrušenog kontinenta je preokrenula trend.

Istorijska zanimljivost je da su radnici u bivšem SSSR-u nedeljno i godišnje radili više nego u SAD i Zapadnoj Evropi. Razlika se smanjivala i radnici u SSSR-u su takođe radili sve manje, ali su sredinom osamdesetih i radnici na Zapadu radili 100 i više sati godišnje manje, nego u SSSR-u.

Evropa se, ipak, vrlo brzo obnovila i danas Evropljani rade manje od radnika u Sjedinjenim Državama, ali je ukupan broj godišnjih radnih sati pao na obje strane Atlantskog okeana. Danas, prosječni američki radnik godišnje provede na poslu otprilike 1.750 sati, odnosno 250 sati manje nego prije 70 godina.

U EU se radi od 1.350 sati godišnje, što je slučaj u Njemačkoj, do 2.060 sati, kako je u Poljskoj i Grčkoj. Ali, naravno, svako pravilo ima svoje izuzetke. Recimo, Kina je sve naprednija, ali to ne znači da radnici tamo rade manje.

Prosječni radnik u Kini je 1979. radio 1.979 sati godišnje, a danas radi 2.174 sata. Standard je tamo, pritom, drastično skočio poslednjih godina. Kinezi, svejedno, sada rade 200 sati više nego prije 40 godina.

Stanovnici Singapura su među najbogatijim ljudima na svijetu, zbog čega se pretpostavlja da bi trebalo da rade relativno malo, ali nije tako. Rade jednako kao i siromašni stanovnici Bangladeša.

Kako je u regionu?

Uprkos pošalicama na račun lijenosti, Crnogorci rade najviše, a ne najmanje, barem kada je riječ o državma bivše Jugoslavije. Radnici u Crnoj Gori prosječno odrade 44,3 sata nedeljno, a slijede radnici iz Srbije sa 42,3 sata. Konstatuje se da Crnogorci radnici na sedmičnom planu rade skoro pet sati više nego što je slučaj u Sloveniji (39,5 sati) i Hrvatskoj (39,6 sati).

Dosta se radi i u Grčkoj (41,8 sati), Sjevernoj Makedoniji (40,3 sata), Bugarskoj (40,9 sati) i Rumuniji (39,8 sati). Podaci za BiH nisu dostupni.