Koja valuta je najbolja za štednju u ovim kriznim vremenima

Dok je u ovom trenutku dolar sigurnija valuta od eura, za građane na duži rok je najsigurnije da ulažu u švajcarski franak, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić za Nova.rs.

Profesor Savić ističe da je na nivou svijeta dolar trenutno sigurniji od eura zbog situacije u EU i problema sa kojima se ona suočava, te i zbog posljedica energetske krize.

„Moj savjet ljudima ne bi bio da razmišljaju između eura i dolara, već da ako imaju neki višak novca, najsigurnije je u dužem roku ulagati u švajcarski franak“, naveo je Savić za Nova.rs i dodao da građani tradicionalno štede u eurima.

„Među ekonomistima važi pravilo da ako hoćeš da zarađuješ ili da zaradiš neki novac, ali i da izgubiš u kratkom roku, onda to uloži u hartije od vrijednosti, odnosno akcije. Ako hoćeš da se baviš biznisom, onda procjenjuješ da li će ići i na koju stranu, kada kupiti, te kada prodati. Međutim, kada hoćeš da na duži rok budeš siguran da nećeš izgubiti novac onda ulažeš u švajcarske franke.“

Na pitanje da li je bolje štedjeti u bankama ili kod kuće, Savić ocjenjuje da je ipak sigurnije novac ostaviti u banci i navodi da je Srbija daleko od scenarija kao što je bilo 90-ih.

„I jedno i drugo je rizično, na primjer kod kuće može neko da vas opljačka ili da izbije požar. Za sada je u banci ipak sigurnije. Ljudi koji imaju veći novac ne bi trebalo da ga drže u kući, nego da izaberu najsigurniju banku u ovom trenutku, ako takve ima“, ističe Savić za Nova.rs.

„Ulazimo u veoma teško vrijeme“

On ocjenjuje da bi u budućnosti moglo doći do „kretanja“ kursa, ali i da će biti inflacije i poremećaja.

Međutim, Savić ističe da bi svaki čovjek danas ipak morao da ima i kod kuće neki novac koji bi uštedio jer „ulazimo u jedno veoma teško vrijeme“ u kojem možemo da prođemo ili bez nekih problema kao zemlja ili se može desiti da dijelimo sudbinu čovječanstva gdje situacija nije baš, kako ocjenjuje, ružičasta.

Govoreći o „nestašici“ eura u pojedinim mjenjačnicama, Savić navodi da ljudi u Srbiji najviše štede u eurima, te je stoga logično zašto su najviše težili toj valuti, ali podsjeća i da se euro već duže vrijeme kreće između 117 i 118 dinara, ali i da je najveći devizni priliv u Srbiji u eurima.

Psihološki efekat

Dejan Gavrilović iz Efektive ocjenjuje za Nova.rs da će sankcije EU ka Rusiji da se negativno odraze na evropske zemlje, ali da još ne može da procijeni kako će sve to da utiče na euro.

„Ne bih se usudio da prognoziram za sada, naročito u ovoj situaciji. Ko je znao da će od juče da budu redovi za gorivo, to je više psihološki efekat nego što se dešava mimo nas i za gorivo i za brašno, ali i za nedostatak eura u mjenjačnicama. Mislim da je u ovom trenutku to više psihološki efekat, nego što je realna posljedica dešavanja u Rusiji. Ovaj efekat je nastao na osnovu nesigurnog obraćanja predsjednika Srbije jer je sve krenulo nakon njegovog obraćanja. To samo pokazuje koliko narod vjeruje državi i predsjedniku, čim je izašao i rekao da imamo svega, automatski je to ljudima bio signal da nemamo ništa, pa idi kupuj“, rekao je Gavrilović.

Povećanje štednje građana

Karolina Herbut, finansijska savetnica, kaže za Nova.rs da se tokom pandemije koronavirusa pokazala jedna zanimljiva situacija da je, pozivajući se na podatke u stranim medijima, došlo do povećanja štednje građana.

„Ljudi kada predviđaju neke krizne situacije, onda prestaju da troše na neke stvari za koje imaju manje potrebe i želje i fokusiraju se samo na potrebe, te ne troše na manje važne stvari“, navodi Herbut.

Ona smatra da je svaki trenutak pravi za štednju.

„Uvijek je pravi trenutak za štednju, ne samo zbog globalnih kriza, nego i zbog naših ličnih izazova, može da se desi neka naša mala kriza u životu ili nepredviđena situacija i zato je važno da imamo neku ‘zlatnu rezervu’ za nešto što je vanredno“, ističe Herbut za Nova.rs.

Upitana u kojoj vlauti je najbolje štedeti, ona ističe da je to teško procijeniti.

„Teško je reći šta je pametno uraditi jer ko od nas može da predvidi šta će da se desi? Svako može u odnosu kako sam osjeća i procjenjuje situaciju da uradi ono što njega čini da se osjeća mirnijim“, zaključuje Herbut.