Sve skuplji stanovi, sve veće pozajmice: Građani za stambene kredite duguju skoro pola milijarde eura
Stambeni krediti na kraju 2021. iznosili su 487,4 miliona eura, što je 3,6 odsto više u odnosu na kraj 2020. godine, podaci su Centralne banke Crne Gore (CBCG).
“Na osnovu raspoloživih podataka, možemo zaključiti da nije došlo do pogoršanja parametara u sektoru građevinarstva. Likvidni potencijal građevinarstva, koji je na kraju 2021. godine iznosio oko 133 miliona eura, zabilježio je rast od 15,9 odsto u odnosu na decembar 2020. Učešće sektora građevinarstva u ukupnim kreditima, na kraju trećeg kvartala 2021. je gotovo na istom nivou kao prethodne godine i iznosi 11,6 odsto. Nekvalitetni krediti sektora građevinarstva bilježe smanjenje od 1,25 procentnih poena u odnosu na treći kvartal 2020”, naveli su iz CBCG za Vijesti.
Prema podacima CBCG, nakon dugog perioda stagnacije te blage korekcije naniže u 2020. godini, cijene nekretnina u Crnoj Gori u 2021. bilježe rast.
“Za razliku od Crne Gore, taj rast je u zemljama regiona i EU, krenuo nešto ranije. Rast nekretnina nije iznenađujući imajući u vidu dug period politike istorijski niskih kamatnih stopa vodećih centralnih banaka, te rast inflacije koji je zabilježen prethodne godine, kao i značajan porast cijena građevinskog materijala”, naveli su.
Bankarska supervizija Evropske centralne banke nedavno je upozorila u na opasnost od precijenjenosti stambenih i poslovnih prostora u zemljama Evropske unije, kao i na mogući rast rizičnih i teško naplativih kredita odobrenih za izgradnju i kupovinu stambenih i poslovnih prostora.
Navode i da bi velika izloženost banaka u sektoru nekretnina mogla biti ključna ranjivost bankarskog sektora u narednom periodu.
Na pitanje “Vijesti” da li su ovakvi problemi mogući u Crnoj Gori iz Centralne banke (CBCG) kažu da se do sada nijesu ispoljili rizici banaka prema sektoru komercijalnih i stambenih nekretnina. Oni navode da će pažljivo pratiti situaciju i po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.
Cijena stanova u novogradnji na kraju prošle godine, prema metodologiji Monstata, iznosila 1.161 euro po kvadratu, što je za 15,3 odsto više u odnosu na isti period 2020. Prema anketi CBCG, koja se temelji na subjektivnim ocjenama vlasnika, cijene nekretnina u Podgorici porasle su lani za 7,5 odsto.
Na pitanje da li se može očekivati da banke smanje kreditiranja izgradnje i kupovine stambenih i poslovnih prostora, iz CBCG navode da banke najavljuju ublažavanje standarda za stambene kredite.
”Prema rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, manji dio bankarskog sektora ukazao je na ublažavanje standarda za stambene kredite u posljednjem kvartalu 2021. godine, a koje bi se prema očekivanjima banaka moglo nastaviti i u prvom kvartalu 2022. Dakle, pooštravanje kreditnih standarda za stambene kredite u prvom kvartalu ove godine nije u najavi. Takođe, banke su ukazale da je u četvrtom kvartalu 2021. godine u odnosu na prethodni kvartal, povećana tražnja stanovništva za kreditima za kupovinu nekretnina. Banke očekuju da će se taj trend nastaviti i u prvom kvartalu 2022. godine, a na njega će svakako uticati i rast realnih zarada do kojeg je došlo ove godine”, naveli su iz CBCG.
Banke najavljuju da neće smanjiti kreditiranje
Iz NLB banke navode da njihovi podaci ne pokazuju na povećanje nekvalitetnih kredita odobrenih sektoru nekretnina. Saopštili su i da ne planiraju promjenu kreditne politike, da cijene nekretnina u Crnoj Gori nijesu precijenjene, kao i da je rast plata izazvao veće interesovanje za stambenim kreditima.
”S obzirom na povećanu potražnju i rast cijena građevinskog materijala smatramo da stambeni i poslovni prostori kod nas trenutno nisu precijenjeni. Rast neto zarada izazavao je značajno povećanje interesovanja za kredite za kupovinu stambenih prostora. Banka će sa dužnom pažnjom pratiti ovaj segment poslovanja sa ciljem odgovora na zahtjeve klijenata, uvažavajući politiku adekvatnog upravljanja rizikom”, naveli su iz NLB banke.
Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) navode da su cijene nekretnina prošle godine porasle za 10 do 15 odsto, kao rezultat povećanja cijena građevinskog materijala i veće potražnje, kao i da je kod poslovnih prostora došlo do rasta rente usljed popuštanja epidemioloških mjera.
”Uprkos rastu cijena stambenih prostora, u Crnoj Gori nije došlo do pada potražnje. Takođe, na rast potražnje su uticali i projekti ‘1000+’ i ‘Evropa sad’. Svakako da i u obzir treba uzeti i uticaj prisutne inflacije i niskih kamatnih stopa na depozite – ovo značajno utiče na spremnost građana da ulažu u nekretnine u namjeri da održe vrijednost novca i ostvare dodatne prihode od rentiranja”, naveli su iz CKB.
Oni navode da na osnovu sadašnjih informacija i potražnje, CKB ne razmatra smanjenje kreditiranja za izgradnju i kupovinu stambenih i poslovnih prostora.
”Svaka buduća odluka banke po ovom pitanju biće donesena na osnovu situacije na tržištu, analize rizika, kao i od okolnosti koje budu nametale generalne političke i ekonomske prilike. Bilježimo rast potražnje za kreditima koji je prouzrokovan povećanjem zarada kroz program ‘Evropa sad’ i očekujemo da će se ovaj trend nastavi i u narednom periodu”, naveli su iz CKB.
