Nakon odluke Vašingtona: Barel nafte pao na 104 dolara
Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima na 104 dolara, pod uticajem najave Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da će plasirati 180 miliona barela iz rezervi i zabrinutosti za kinesku potražnju.
Na londonskom tržištu, cijena barela je nakon podneva bila 63 centa manja u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 104,08 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 99 centi nižoj cijeni, od 99,29 dolara.
SEEbiz piše da je tržišta u četvrtak „ohladio“ američki predsjednik Džo Bajden najavom da će tokom šest mjeseci, počevši od maja, na tržište plasirati milion barela dnevno iz strateških rezervi, najviše otkada su zalihe uspostavljene.
O plasmanu nafte iz strateških rezervi trebalo bi da razgovaraju i članice Međunarodne agencije za energiju (IEA), savjetodavnog tijela Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
„Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će tržište teško osigurati dovoljno snabdijevanje u narednim mjesecima”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.
Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su u četvrtak da će u maju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, uprkos pritisku Zapada da na tržište plasira znatno više nafte.
Ravnoteža cijenama bila je i zabrinutost za potražnju zbog zatvaranja kineskog finansijskog središta Šangaja kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak koštao 107,74 dolara, što znači da je pojeftinio 2,72 dolara u odnosu na prethodni radni dan.
