Nekada ribarsko selo, sada je jedan od tri grada sa najviše milijardera

Kineski grad Šenžen, koji je poznat po inovacijama i preduzetništvu, probio se među prva tri grada koji imaju najviše milijardera na svijetu posle Pekinga i Šangaja i našao se ispred Njujorka.

Prije tri godine, američki preduzetnik Raj Osval otputovao je u kineski grad Šenžen u ime klijenta. Bio je toliko impresioniran da je ostao i osnovao sopstvenu tehnološku kompaniju.

“Ne možete naći previše drugih gradova u Kini ili širom Azije koji zaista prihvataju inovacije kao što to čini Šenžen”, rekao je Osval, upoređujući svoje preseljenje tamo iz Kalifornije sa odlukom svog oca 1970-ih da napusti Indiju kako bi mogao da nastavi studije i karijeru u Sjedinjenim Američkim Državama.

Osval je opisao Šenžen, grad od 17,5 miliona stanovnika, kao mjesto ispunjeno “mladačkim optimizmom”.

Nekadašnje ribarsko selo, sada tehnološko središte poznato kao kineska Silicijumska dolina, pridružilo se Pekingu i Šangaju. Sada se smatra jednim od tri najveća grada na svijetu za milijardere, po prvi put ove godine ispred Njujorka, prenosi Biznis info.

Objavljena lista najbogatijih gradova

Prema Hurun Global Rich listi, godišnjoj rang listi koju je sastavila privatna kompanija sa sjedištem u Šangaju, Peking je dom najvećem broju milijardera na svijetu kojih je 144. Potom slijedi Šangaj sa 121. U Šenženu ima 113 milijardera, dok u Njujorku 110. London se nalazi na petom mjestu sa 101.

Rastuća koncentracija bogatstva nije novost za ljude u Šenženu, koji je od prošle godine dobio osam milijardera.

“To je više kao poziv za buđenje za ostatak svijeta”,  rekao je Rupert Hugeverf, predsjednik i glavni istraživač Hurun Reporta, kompanije koja stoji iza liste.

Iako rangiranje može da varira, on je rekao da sve veći broj milijardera u Šenženu odražava “mega trend” kojim će privući više mladih preduzetnika u grad narednih godina.

“To je značajan pokazatelj odakle je Šenžen pošao i kuda ide”, rekao je on.

Kako je kineski grad postao atraktivan za milijardere?

Uspon Šenžena počeo je 1980. godine, kada je proglašen prvom specijalnom ekonomskom zonom Kine kao dio “reforme i otvaranja” zemlje pod tadašnjim liderom Deng Sjaopingom. To je omogućilo gradu da eksperimentiše sa tržišnim kapitalizmom u nastojanju da privuče strane investicije. Od 1979. do 2021. bruto domaći proizvod Šenžena porastao je sa manje od 28 miliona dolara na skoro 475 milijardi dolara.

Danas je grad dom nekim od najvećih kineskih tehnoloških kompanija, uključujući telekomunikacionog giganta Huawei i internet konglomerat Tencent. Prošle godine je u Šenženu osnovano 2.500 novih državno priznatih visokotehnoloških kompanija, čime je ukupan broj porastao na 17.000, prema podacima lokalne vlade.

Takođe Šenžen je dio onoga što Kina naziva područjem Velikog zaliva, integrisanog ekonomskog i poslovnog čvorišta. Cilj je da poveže Šenžen sa osam drugih gradova u provinciji Guangdong sa kineskim teritorijama Hong Kong i Makao.

Heng Čen, vanredni profesor ekonomije na Univerzitetu u Hong Kongu, rekao je da je zamah Šenžena potpomognut dobrošlicom za preduzetnike.

“Struktura stanovništva je još uvijek veoma mlada u poređenju sa drugim super gradovima ili gradovima prvog reda u Kini, tako da je to jedan od razloga zašto je to veoma atraktivno mjesto”, rekao je on.