Zašto se ekonomisti plaše 2023. godine
Da ova godina planetarno ekonomski neće biti laka i da će svijet trpjeti posljedice najmanje i sljedeće godine, već sada je sigurno.
„Zašto se svi boje 2023. pitanje je koje posljednjih nedelja čujemo sve češće, a što je najgore, odgovor postoji, i vrlo je jasan, gotovo bez dileme.
Inflacija i poskupljenja koja gledamo neće se tek tako lako zaustaviti. Nestašice hrane koju svijet uvozi iz Rusije i Ukrajine, treba još više očekivati, a imajući u vidu da će im ove godine biti desetkovana proizvodnja žita u kojoj svjetski inače dominiraju. I treće, neminovni su manja tražnja i pad životnog standarda širom svijeta, jer kako sve češće možemo čuti, vrijeme niskih cena i jeftine robe, polako, ali sigurno prolazi, piše beogradski Blic.
U najkraćem ovo se može sažeti u odgovor na gore postavljeno pitanje, a koje je nesumnjivo potkrijepljeno i izjavama upućenih, ali i zvaničnim brojkama koje svakodnevno obaraju loše rekorde.
Najnovija informacija je da je inflacija u Njemačkoj dostigla 7,3 odsto, što je najviši nivo od 1981. Time je inflacija u martu dostigla novi rekordni nivo koji nije viđen od ujedinjenja Njemačke. Gorivo je poskupjelo za 47 odsto, lož ulje za 144… Na rafovima često nema brašna i ulja…
Grčka, koja pokriva oko 40 odsto svojih godišnjih energetskih potreba ruskim gasom, najavila je da će ubrzati projekte istraživanja gasa. Zamjene ruskom gasu nalaze i druge zemlje, ali hrana i energenti nesporno će cijelom svijetu biti problem i naredne godine.
Stagflacija je već prisutna
“U narednoj godini postoje mnoge stvari kojih se treba plašiti. Sve se promijenilo, vlada zategnuto stanje u okruženju i kako sada stvari stoje to će potrajati i ko zna da li će se ikada vratiti na staro. Najveći izazov predstavljaju energenti, odnosono potreba za energentima, što će jako biti iscrpljujuće za nas, kao i za okruženje i cijelu Evropu. Već u 2023. godinu bićemo svjedoci platno bilansnih problema i ekstremne nelikvidnosti”, kaže za Blic Biznis Ekonomista Ivan Nikolić.
“Što se tiče stagflacije ona je već prisutna, ona ustvari predstavlja samo međufazu do krize. Recesija može da se desi već sljedeće godine”, kaže Nikolić.
Optimističan nije ni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić.
“Inflaciju će svijet gledati i naredne godine, ali i poslije toga. Rašće sigurno, a to sigurno znači da cijene nikako ne mogu da ostanu na ovim niovima”, rekao je Savić za Blic.
“Rusija će da pretrpi veliku štetu i ekonomski će biti gurnuta unazad bar jednu deceniju. S druge strane, u EU troškovi će drastično da rastu, prenstveno energenata. I euro će biti strahovito pogođen, a ne bi me iznenadilo i da se izjednači sa dolarom što je već viđeno. EU istovremeno gubi trku u konkurentnosti i scenario koji je neminovan je strahovit pad životnog standarda”, upozorio je Savić.
Ekonomista Aleksandar Vlahović kaže da je Srbija, posmatrano iz fiskalnog ugla, imala dobar ulazak u 2022. godinu.
“Strukturni deficit je u protekloj godini bio manji od 1,5%, javni dug se zadržao ispod 60 odsto. Sa druge strane, rat u Ukrajini je neposredno uticao na rast cijena energenata i hrane i ako ovaj ratni sukob potraje to će bitno dodatno uticati na makroekonomsku stabilnost globalno”, rekao je nedavno Vlahović.
