Fabris: Inflaciju nijesmo mogli izbjeći; Teško do milijarde od turizma

Inflacija sa kojom smo se suočili bila je neizbježna u maloj i visoko-otvorenoj, eurizovanoj ekonomiji kao što je crnogorska. Ona nije pozitivan fenomen, ali je benigniji problem kada se javlja kao ,,uvezena“, nego kada je u pitanju isključivo ,,domaća“ inflacija, ocijenio je u intervjuu Pobjedi viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.

On pojašnjava da je inflacija u Crnoj Gori, koja je zaslužna za smanjenje kupovne moći građana, rezultat prelivanja cijena sa međunarodnih tržišta.

“Globalna inflacija je dijelom posljedica monetarnog preobilja koje je kreirano u godinama borbe protiv globalne finansijske krize, pa potom pandemije, a dijelom rata u Ukrajini. Sa inflacijom se suočava cijeli svijet”, istakao je Fabris.

POBJEDA: Kako ocjenjujete uticaj rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju?

FABRIS: Negativne efekte ovog rata uveliko osjećaju sve zemlje Evrope, kao i velika većina zemalja svijeta. Kada je riječ o Crnoj Gori, negativni efekti su najvidljiviji u pogledu povećanja cijena velikog broja proizvoda, a posebno kada je riječ o cijenama hrane i naftnih derivata. Viša globalna inflacija, koja je značajnim dijelom rezultat ovog konflikta, može voditi povećanju referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB), koje će, sa svoje strane, povećati troškove finansiranja kako za državu i privredu, tako i za građane. Može se očekivati i negativan efekat na priliv stranih direktnih investicija, kao i na turističke tokove. Takođe, sve međunarodne finansijske institucije su zbog rata u Ukrajini smanjile projektovanu stopu rasta BDP-a Crne Gore, kao i globalni rast BDP-a za ovu godinu.

POBJEDA: A kako će se sankcije, koje je Crna Gora uvela Rusiji, odraziti na nas u ekonomskom smislu?

FABRIS: Crna Gora kao zemlja u procesu pristupanja EU ima obavezu da harmonizuje spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU. Naša spoljnotrgovinska razmjena sa Rusijom nije značajna i u prošloj godini robni uvoz iz Rusije je iznosio 10,6 miliona eura, dok je robni izvoz iznosio 2,3 miliona eura. Negativan efekat se može pojaviti u vidu nižeg nivoa priliva stranih direktnih investicija iz Rusije, imajući u vidu da su one prethodnih godina bile značajne. Negativan efekat je moguć i po osnovu turističkih tokova, jer su prethodne godine turisti iz Rusije i Ukrajine ostvarili 25 odsto ukupnih noćenja.

POBJEDA: Kakav će uticaj na politike ECB, a posljedično i na Crnu Goru, imati to što je američki FED nedavno podigao kamatne stope?

FABRIS: ECB još razmatra da li će podizanje referentnih kamatnih stopa biti realizovano u ovoj ili sljedećoj godini. To nije popularna mjera, jer iako može biti efikasna u borbi protiv inflacije, ona negativno utiče na ekonomski rast, a realni sektor se još nije u potpunosti oporavio od prethodnih kriza. Takođe, ova mjera poskupljuje i finansiranje javnog duga, a u većini zemalja Evrope javne finansije se nijesu vratile na pretkrizno stanje. Kada ECB poveća referentnu kamatnu stopu, varijabilne kamatne stope u Crnoj Gori koje su vezane za euro će porasti za procenat povećanja referentne kamatne stope. Povećanje referentne kamatne stope obično dovodi do usklađivanja sa ostalim kamatnim stopama na finansijskom tržištu.

POBJEDA: Kakvim se uslovima može nadati država pri sljedećem zaduživanju?

FABRIS: Na cijenu zaduživanja na međunarodnom tržištu utiče veliki broj faktora poput kreditnog rejtinga zemlje, nivoa javnog duga, budžetskog deficita, ekonomskih perspektiva zemlje, referentih kamatnih stopa ključnih centralnih banaka, kao i preovlađujućih uslova na međunarodnom finansijskom tržištu. S obzirom na to da za ovu godinu nije planirana emisija euroobveznica, u ovom trenutku je teško prognozirati kako će se ovi faktori kretati tokom 2023. godine i kasnije. Njihov smjer će svakako opredijeliti cijenu našeg zaduživanja.

POBJEDA: Kakvu stopu rasta domaće ekonomije predviđate u ovoj godini?

FABRIS: Imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, CBCG je pripremila dva scenarija. Prema scenariju nižeg rasta, prognozirana stopa rasta BDP-a iznosi 3,2 odsto, dok prema scenariju višeg rasta prognozirana stopa iznosi 4,6 odsto. Treba napomenuti da tekući ambijent nosi visok stepen neizvjesnosti, te će se pomenuta projekcija ažurirati tokom godine.

Biće izazov prihodovati milijardu od turizma

POBJEDA: Je li realan prihod od milijardu eura od turizma ove godine, koji je Vlada projektovala?

FABRIS: Projekcija Vlade je urađena prije izbijanja rata u Ukrajini i ona je u tom trenutku bila optimistična, ali ne i neostvariva. Posljednjih mjeseci se situacija značajno izmijenila i evidentno je da ćemo imati manji broj turista iz Rusije i Ukrajine u odnosu na inicijalno projektovani. Dio tih turista bi mogao biti kompenzovan sa drugih tržišta. U Crnu Goru je već došao jedan broj Rusa i Ukrajinaca, sa intencijom da ostanu duži period od klasičnog turističkog boravka i inicijalne procjene ukazuju da su u pitanju osobe veće platežne moći od prosjeka. Zaključio bih da će biti vrlo izazovno ostvariti projektovanih milijardu eura prihoda od turista i ne bih bio iznenađen da prihod bude nešto niži. Ipak, imajući u vidu tekuće okolnosti, to ne treba smatrati lošim rezultatom, naročito ukoliko ostvarimo rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu.