Važan sastanak ministara u utorak: Kada će biti formirana Bankarska unija EU

Ministri finansija Evropske unije (EU) u utorak će preduzeti korak ka dovršenju bankarske unije – tada se očekuje dogovor o dugom planu puta kada i kako dovršiti taj davno dogovoren proces, pokazuje nacrt saopštenja ministara.

Bankarska unija EU, pokrenuta na vrhuncu krize državnog duga 2012. kako bi smirila finansijska tržišta, već je dovela do formiranja zajedničkog nadzornog tijela za ključne banke EU i niza pravila za intervenciju u slučaju propasti.

Ono što nedostaje jeste Evropska shema osiguranja depozita (EDIS), koja bi pomogla u sprječavanju bankrota tako što bi garatovala sve depozite do 100.000 eura u zemljama EU.

Razgovori o podjeli odgovornosti za depozite u EU koju čini 27 zemalja, ili samo u 19 zemalja eurozone, vukli su se godinama jer ta ideja nije ne odgovara nekim državama, na čelu s Njemačkom.

No, nedavne promjene vlasti u Njemačkoj i Holandiji, kao i izazovi pandemije COVID-a, klimatskih promjena i neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini pomogli su stvaranju pozitivnog zamaha u rješavanju i tog pitanja.

“Sada, više nego ikad, moramo nastaviti ovaj zajednički put ka izgradnji zajedničkog prosperiteta i otpornosti u Evropi u svijetu koji se mijenja”, stoji u nacrtu izjave čije detalje ima agencija Reuters.

Napredak u pogledu EDIS-a bio je težak jer su neke zemlje svoj pristanak na shemu uslovljavale – prvo rješavanjem niza problema koji utiču na ukupnu stabilnost banaka. Među spornim pitanjima bila je veličina portfelja obveznica koje banka može držati u državnom vlasništvu i može li se novac iz podružnica banke premjestiti u drugu državu, kako bi se podržala problematična matična kompanija.

Ministri će se u utorak dogovoriti da pokrenu dvije faze, koje će trajati više godina. Proces će započeti tako što će Evropska komisija do kraja 2022. predstaviti predloge zakona EU koji bi se bavili prvom fazom.

Prva faza bi uključivala mjere za usklađivanje kriterijuma i pokretača za utvrđivanje koje banke su u problemu i postupno stvaranje evropskog depozitnog fonda koji bi funkcionisao paralelno s nacionalnim fondovima za garanciju depozita i davao im kredite ako bude trebalo.

Komisija će takođe predložiti zakon o korišćenju likvidnih sredstava u velikim prekograničnim bankarskim grupama.

Na kraju, predložiće zakon o transparentnosti posjeda obveznica s klauzulom da, što je veća koncentracija obveznica jednog suverena, to će banka morati da plati veće doprinose zajedničkom evropskom fondu za zaštitu depozita.

Ministri se nadaju da bi cijeli ovaj paket mogao proći kroz zakonodavni kolosijek EU do sredine 2024. i stupiti na snagu od početka 2025, iako bi to moglo potrajati duže.

Tri godine nakon što paket stupi na snagu, vlade EU će donijeti političku procjenu jesu li spremne da pređu na drugu fazu plana, rekao je Reutersu visoki zvaničnik eurozone uključen u pregovore. Ako ne postoji konsenzus, procjena bi se ponavljala svake godine dok se ne postigne.

Kada se postigne dogovor, druga faza, koja bi takođe mogla potrajati godinama, podrazumijevala bi prenos preostalih diskrecionih ovlašćenja u upravljanju bankovnim krizama s nacionalnih tijela na Jedinstveni evropski odbor za sanaciju. To bi uključivalo i aranžman podrške prema kojem bi se jedinstveni sanacioni fond za gašenje banaka i fond za garanciju depozita EU međusobno pomagali ako je potrebno.

Druga faza bi takođe podrazumijevalo da evropski sistem osiguranja depozita postupno dijeli rizike s nacionalnim fondovima, djelujući kao reosiguravatelj nacionalnih programa, umjesto da im samo nudi zajmove u hitnim slučajevima.

Investitor