office, work, posao, kancelarija

Novi rekord: U martu je 4,5 miliona Amerikanaca dalo otkaz

Podijeli

Američko tržište rada u martu je zabilježilo rekordnih 4,5 miliona zaposlenih koji su napustili posao, pokazali su u utorak novi podaci nacionalnog zavoda za statistiku rada.

Najznačajnije se povećao broj otkaza u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga i građevinarstvu. Ukupna stopa otkaza porasla je na 3%, što je nivo koji nije viđen od decembra 2021.

“Dok poslodavci sve češće zahtijevaju od radnika da se vrate u kancelarije, otkazi rastu. Glavni razlog za odustajanje je pronalaženje poslova na daljinu”, smatra glavna ekonomistica ZipRecruitera Džulija Polak.

U isto vrijeme porastao je broj dostupnih poslova, popevši se na 11,5 miliona, što je najviši nivo od decembra 2000. godine, pokazala je Anketa o otvaranju radnih mjesta i fluktuaciji radne snage.

Stopa otvaranja radnih mjesta se vratila na 7,1%, sa 7% u prethodna dva mjeseca. To znači da je u martu bilo 1,9 slobodnih radnih mjesta. Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel često je ukazivao na “nezdravu” zategnutost tržišta rada, što doprinosi visokoj inflaciji. Centralna banka fed trebalo bi u srijedu da objavi promjene monetarne politike jer joj je cilj da ohladi ekonomiju tek toliko da inflaciju stavi pod kontrolu, ali ne toliko da zaustavi rast. To bi takođe moglo uzdrmati tržište rada.

Za sada, američke kompanije i dalje teško pronalaze i zadržavaju zaposlene. Ovo se posebno odnosi na proizvodni sektor, koji se još bori s nedostatkom radne snage, pokazali su u ponedjeljak podaci Instituta za upravljanje snabdijevanjem, nakon što je ključna anketa pokazala veće stope otkaza.

Broj oglasa za posao u maloprodaji i proizvodnji porasli su, pokazuju podaci JOLTS-a, dok su se broj državnih poslova i pozicija u transportu, skladištenju i komunalnim uslugama smanjio.

“Radnici i dalje daju otkaze i pronalaze novi posao u kratkom periodu. Ovaj ‘odliv’ pozitivan je znak jačanja tržišta rada na kojem radnici mogu dati otkaz, tražiti i brzo dobiti nove prilike”, rekla je Elise Gould, viša ekonomistkinja u Ekonomskom institutu za politiku.