Pale su cijene goriva, da li će i ostali proizvodi pojeftiniti? Drecun kaže da neće
Nakon što su stupile na snagu izmjene zakona o smanjenju PDV-a i akciza na gorivo, građani očekuju i jeftinije namirnice. Od sjutra će gorivo biti jeftinije o 14 do 18 centi. Čitaj više
Međutim, da će cijena hljeba ostati ista, nezvanično saznaje Televizija Crne Gore (TVCG) od pekara. To ne iznenađuje ekonomskog analitičara Predraga Drecuna, koji kaže da trenutno niže cijene goriva neće voditi lančanom pojeftinjenju, te da smo prepušteni volji trgovaca.
Uz jeftinije gorivo, građani većinom očekuju i pojeftinjenje osnovnih životnih namirnica.
Logično bi bilo, kaže ekonomski analitičar Predrag Drecun, ali smatra da se to neće dogoditi jer će i pojeftinjenje goriva kratko trajati.
“Imamo, već danas, prisutne poremećaje na tržištu i skok barela nafte. Bojim se da je ovo vrlo kratkoročna mjera. Svjedoci smo da je i ranije kada bi dolazilo do pada cijene goriva nikad se nijesu vraćale na nivo od prije. Tu ima i ekonomske logike trgovaca, građani se naviknu, država nema mehanizme da to kontroliše ili ne želi represijom to da radi tako da je ovo situacija kad smo nekako na milost i nemilost ostavljeni”, kaže Drecun.
Da se, barem ne skorije, cijena vekne hljeba neće mijenjati, nezvanično saznaje TVG od pekara. Kažu da za sad, prate cijene brašna iz okruženja koje još nijesu stabilne. Pred kameru nijesu htjeli što je u ovom momentu, po mišljenju Drecuna – razumljivo.
“Poremećaj rusko-ukrajinskom krizom dovodi do skoka cijene pšenice tako da naši pekari sada nemaju dovoljno inputa da se na kratak rok izjasne, treba ih razumjeti jer su dovoljno dugo i trpjeli ovu situaciju”, ističe Drecun.
No, podrška im, kaže, neće riješiti problem ali bi mogla država.
“Nedopustivo je da Crna Gora proizvodi svega 2,5 tona godišnje pšenice, a potrebe su preko 100.000 tona, ako mi nemamo zemljišta da proizvedemo pšenice ne znam koja bi država mogla da ga ima”, ističe Drecun.
Prema njegovim riječima takođe je za potencijale koje ima Crna Gora nedopustiv i uvoz hrane iz okruženja od 500 miliona eura tokom godine. Zato bi država, kako zaključuje, morala da se okrene intenzivnijem razvoju poljoprivrede.
