Oluja na tržištima: Evo koji sektori bi trebalo najbolje da prođu tokom krize
Tržišta kapitala sada su puna rizika kako već odavno nijesu bila, a usluge, novac i proizvodi postaju sve skuplji. Centralne banke podižu kamatne stope ili skupljaju novac kako bi obuzdale inflaciju.
Novac će ove godine biti sve skuplji, no pitanje je za koliko će jedan do dva postotna boda više cijene novca stvarno obuzdati rast cijena ako na Zapadu ne kontrolišu značajno količinu energije i zalihe proizvoda koji su im potrebni. Rast cijena će se zaustaviti kada potražnja bude “uništena” zbog previsokih cijena.
Kina nastavlja da insistira na politici “nultog covida” koja smanjuje potražnju (kineski indeks PMI usluga znatno je ispod 50 bodova) i ponovno produbljuje zagušenost globalnih lanaca snabdijevanja. Kineski finansijski centar, 26-milionski Šangaj, zatvoren je šest sedmica. Kao rezultat toga, automobilske kompanije poput Toyote i Tesle gase svoje proizvodne linije.
Kineska politika “nultog covida” dodatno će podržati globalni rast cijena u budućnosti, pa je za sada vjerovatno prerano govoriti o vrhuncu inflacije, kako misle mnogi ekonomisti. Roba poput automobila, tehnologije, elektronike, odjeće i hrane vjerovatno će poskupjeti.
Inflatorni pritisci mogu se očekivati i ako Kina uspije da kontroliše covid-19 ili ako promijeni svoj pristup borbi protiv bolesti, budući da će potražnja za naftom u to vrijeme naglo porasti.
Rastuće kamatne stope stvaraju mnogo veći pritisak na sektore koji očekuju profit u daoj budućnosti. Tehnološki sektor nominalno je diskontiraniji od tradicionalnih sektora, što im sada uzrokuje veće negativne cjenovne pritiske na tržištima kapitala, pa ne čudi da je pretežno tehnološki Nasdaq ove godine već potonuo 25 odsto.
Ukratko, s obzirom na porast kamatnih stopa i drugih rizika, sada su prikladnije tradicionalne industrije s povoljnijim procjenama. Govorimo o aktivnostima koje su okosnica svakodnevnog života i bez kojih se ne može. Prilikom odabira pravih tradicionalnih sektora sada je dobro da nijesu skupi ili da nisu precijenjeni. Ovi sektori uključuju zdravstvo i zdravstvene usluge (ETF XLV), javne usluge (ETF XLU), sektor robe široke potrošnje (Danone, Nestle, Johnson & Johnson) ili sektor telekomunikacija (T-Mobile USA, Deutsche Telekom). Sada su mnogo manje zanimljivi sektori kao što su tehnologija (Nasdaq) ili sektor nepotrošačke robe (Amazon).
Zanimljive prilike sada uključuju kompanije koje mogu iskoristiti kinesku politiku nultog covida, što remeti globalne lance snabdijevanja. Riječ je o kompanijama koje proizvode i prodaju na Zapadu, ali imaju jaču kinesku konkurenciju, koja sada ima ograničeno poslovanje ili ih muče uska grla u globalnim lancima snabdijevanja. Takve zapadne kompanije će, uprkos većim vlastitim troškovima, sada poslovati sa znatno većim maržama jer postižu veće prodajne cijene.
Autor: Marko Majić, SEEbiz
