Doba rastućih kamata: Da li je pametno sada uzeti stambeni kredit?

Uprkos krizi tržište nekretnina ne miruje i po svemu sudeći ne nazire se momenat kada će cijene krenuti da padaju. Iako to najviše priželjkuju oni koji planiraju i žele da kupe stan, realnost je drugačija. Tržište pokazuje svoje mehanizme i da bi se to dogodilo prvo mora da dođe do usporavanja rasta, slijedi stagnacija, pa tek onda pad cijena, kaže u razgovoru za Biznis.rs ekonomista i osnivač portala „Kamatica“, Dušan Uzelac.

I dok prvi put poslije više od jedne decenije Evropska centralna banka (ECB) najavljuje povećanje kamatnih stopa, što direktno može da se odrazi na euroindeksirane kredite, mnogi građani sa strepnjom razmišljaju o podizanju stambenog kredita i u nedoumici su koliko je pogodno vrijeme za dugoročno zaduživanje.

Glavni savjet građanima je, kako ističe Uzelac, da ne gledaju kakva je bila cijena prije nego što su se odlučili za kupovinu nekretnine, jer to što je nešto bilo jeftinije i da li će ikada biti skuplje ne treba da utiče na odlučivanje.

“To je slična situacija kao, primjera radi, sa gorivom. Ako danas morate da putujete negdje, onda morate da sipate gorivo, nebitno da li je ono istorijski bilo jeftinije ili će u budućnosti biti skuplje. Racionalno je razmišljanje da li je skupo ili jeftino, ali ako vi time kupujete kvalitet života i krov nad glavom ili da biste od podstanara postali vlasnik, a imate povjerenja u sebe da možete da isplatite zajam za 20 godina, onda je pravi momenat za kredit. Kada to odlučite, sljedeći korak je da tražite najpovoljniju opciju na tržištu”, ističe Uzelac za Biznis.rs.

On smatra da je ispravan pristup da se stambeni kredit uzme upravo onda kada je čovjek siguran da može da ga otplati i da život pod kreditom u otplati ne predstavlja problem za finansijsku egzistenciju.

“Tek kasnije ide pronalazak adekvatne nekretnine, koja je povoljna i odgovara potrebama i kvalitetu života. Tu upravo govorimo o emotivnoj, a ne racionalnoj odluci”, kaže Uzelac.

Jeftin kredit ne postoji, savjet građanima da pregovaraju

Jeftin kredit ne postoji, kaže sagovornik i dodaje da je to iluzija i najčešći trik banaka koji koriste kako bi klijent došao baš kod njih. Tako građani tek kada uđu u priču saznaju da ne mogu da dobiju najpovoljniju ponudu i da će ipak dobiti neku drugu, što ih vraća na sam početak.

„Kredit ima dvije komponente, to su cijena i uslovi. Tek kada zadovoljite osnovne uslove koje banka zahtijeva, kao što su zaposlenje, da nijeste u kašnjenju i da vam je iznos plate zadovoljavajući, tek onda dobijate cijenu. Zapravo, to je trgovina uslovima. Ako vi kao klijent banke možete da ispunite uslove dobićete nižu kamatnu stopu”, navodi Uzelac.

“Druga stvar je pregovaranje. Za to postoji prostor, samo morate da budete svjesni da nešto kupujete, a ne da vam banke svoj proizvod prodaju. Tu se fokus stavlja na poznavanje osnovnih stvari koje se tiču finansija i kredita. U protivnom će vam prodati ono što se njima najviše isplati. Zato kažem – kada jasno definišete šta želite, koliki iznos kredita, kolika hoćete da vam bude rata, preko kojih granica ne želite da idete, šta nudite u razmjenu, onda možete da budete ljuti kupac, onaj koji zastupa svoj novac i može da odabere šta će da kupi, a ne da uzima ono što mu prodaju”, ističe on.

Ko podiže cijene nekretnina?

Komentarišući način kupovine nekretnina i činjenicu da se one pretežno uzimaju za keš, a manje iz kreditnih sredstava, Uzelac objašnjava da se upravo tako aktivira tržište jer kada cijene porastu i oni koji su razmišljali da prodaju stan i bili “na klackalici” prodaju svoje nekretnine.

“Na taj način aktivira se krug, jer onaj ko proda nekretninu najčešće ‘ode’ sa parama u novu. To pravi tržište i broj transakcija. Sa druge strane, predstojeća očekivanja, koja su već sada relanost kada je riječ o inflaciji, mnogima pružaju opciju da novac sačuvaju u nekretninama. Tako podižu cijenu onima koji hoće da kupe svoj dom, zato što oni ne kupuju nekretninu za dom već samo ‘parkiraju’ novac do nekih ljepših dana. To je ono što kvari priču na nivou tržišta”, kaže Uzelac.