TOP 10: Najbolje zemlje za mentalno blagostanje

Kako se niz novih poremećaja mentalnog zdravlja – digitalna demencija, kiberhondrija i poremećaj zavisnosti od interneta – uvodi u mainstream vokabular, ideja da možemo istovremeno biti globalno povezani putem tehnologije i biti srećni dovodi se u pitanje.

Problemi sa spavanjem, poteškoće s fokusiranjem i društveni problemi nalaze se među pet najvećih nuspojava tehnologije, na koje se ljudi najčešće žale.

Kada je riječ o našem mentalnom zdravlju, mjesto gdje živimo i radimo takođe igra ključnu ulogu. Rastuće cijene nekretnina i troškovi života zajedno s dugim radnim vremenom i načinom na koji provodimo svoje slobodno vrijeme mogu uveliko uticati na naše psihičko stanje. I dok je lako pretpostaviti da bi gradovi s najviše sunca trebalo da nam osiguravaju najviše nivoe vitamina D koje su nam potrebne da bismo napredovali, Atina, Meksiko Siti i San Hose imaju najveći broj sunčanih sati, a ipak su među gradovima koji donose najviše stresa, prema istraživanjima.

Postoji li formula za pronalazak zemalja koje najviše pogoduju naše mentalno zdravlje?

Nedavno istraživanje koje je sproveo William Russell ispituje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, državnu potrošnju na zdravstvenu pomoć i faktore životne srednine, uključujući zelene površine i meteo-uslove kako bi se pronašle zemlje koje podstiču psihološko blagostanje. Neke od tih nacija – Francuska, Njemačka i Italija – ujedno su i neke od najbogatijih, što potvrđuje da mentalno zdravlje i snažna ekonomija često idu ruku pod ruku.

The CEO Magazine donosi spisak zemalja koje će vam, prema ovom istraživanju, najviše pomoći u održanju dobre psihičke kondicije:

Švedska

Iako Švedska možda nema najtopliju klimu, s prosječnom temperaturom od 2,1°C, postoji nekoliko razloga zašto je ova nordijska nacija prva u svijetu po mentalnom blagostanju. Visok postotak zelenih površina, s kojim se samo Finska može takmičiti, Šveđanima pruža besplatan i lako dostupan način za oslobađanje od stresa. U glavnom gradu, Štockholmu, šume, prirodni rezervati i parkovi čine najveći postotak javnih površina.

Ova nordijska nacija omogućava i stabilnu ravnotežu poslovnog i privatnog života sa samo 1,1 posto stanovništva koje radi jako dugo, a oko 15 sati dnevno posvećeno je slobodnom vremenu i ličnoj njezi. Švedsko javno zdravstveno osiguranje pokriva sve zaposlene, što iznosi 31,42 odsto njihovog bruto dohotka.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 7,13 od 10

Njemačka

Najbogatija evropska nacija predano radi ne podršci i poznata je po dobroj mentalnoj brizi za svoje stanovnike. Njemačka je na trećem mjestu, odmah nakon Francuske i Norveške, po državnim izdacima za usluge mentalnog zdravlja.

Pacijentima koji se vrate iz bolnice za mentalno zdravlje država pomaže da pronađe posao i ponovno se integrište u društvo putem namjenskih programa i dovoljnog broja zdravstvenih radnika.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,6 od 10

Finska

Kao zvanično najsrećnija nacija na svijetu već petu godinu zaredom, prema ‘Izvještaju o svjetskoj sreći’ za 2022., Finska ima najveći postotak zelenih površina, ali i jednu od najhladnijih klima, uz Kanadu i Norvešku. Nalazi se među prvih 10 sa najmanjim brojem zaposlenih koji rade prekovremeno i izjednačena je sa Švedskom u pogledu sati posvećenih slobodnom vremenu.

Finska nudi online uslugu terapije, Mental Health Hub, koja pomaže pacijentima s depresijom, zloupotrebom alkohola i širokim rasponom anksioznih poremećaja. Nacionalni internet portal koji pomaže ugroženima finansiraju vlada i bolnički okrug u Helsinkiju.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,47 od 10

Francuska

Zaposleni u Francuskoj obično rade 35 sati sedmično, a zakon o zapošljavanju otežava prekovremeni rad. Jedini izuzetak mogu biti viši menadžeri. Uz Italiju, francusko stanovništvo u prosjeku uživa 16,4 sata dnevno u aktivnostima koje nijesu povezane s radom. U 2017. Francuska je uvela novi zakon pod nazivom “Pravo na prekid komunikacije”, koji štiti privatne živote radnika osiguravajući da ne odgovaraju niti šalju e-poštu van ugovorenog radnog vremena.

Kao treća najbogatija nacija u Evropi, Francuska ima najviši nivo javne potrošnje na zdravstvo, a odmah iza nje je Norveška. Medicinski psihološki centri pružaju veći dio pomoći za mentalno zdravlje i ti centri obično pružaju besplatne usluge koje su pokrivene programom zdravstvenog osiguranja.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,40 od ​​10

Holandija

Proglašeni za petu najsrećniju naciju u godišnjem ‘Izvještaju o sreći u svijetu’ i najbolju zemlju po ravnoteži između poslovnog i privatnog života, holandski zaposleni rijetko rade prekovremeno (tek 0,4 odsto) u poređenju s drugim evropskim zemljama. Umjesto toga, oko 16 sati dnevno posvećuju aktivnostima koje nijesu posao, s čime se mogu mjeriti samo Francuska i Italija.

Zakon o fleksibilnom radu omogućuje zaposlenima koji su u preduzeću najmanje šest mjeseci da zatraže alternativni način rada – na primjer rad od kuće. Iako poslodavac to može odbiti, dužan je da izda pismeno obrazloženje.

Iako Holandiji nedostaje zelenih površina, konstantno je dobro rangirana u “Euro Health Consumer Indexu” s obzirom na svoj zdravstveni sistem koji se djelimično finansira porezima i uključuje pomoć o mentalnom zdravlju.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,27 od 10

Italija

Zauzimajući prvo mjesto po satima posvećenim slobodnom vremenu (16,5), porodični i lični interesi i dalje igraju važnu ulogu kod poslodavaca, uprkos visokoj nezaposlenosti u zemlji. Dok se radno vrijeme za javni i privatni sektor jako razlikuje, zaposleni obično rade oko 36 sati sedmično.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,07 od 10

Kanada

S najnižom zabilježenom godišnjom temperaturom (–5,4°C), zime u Kanadi možda neće odgovarati sa svima. Nedavna studija pokazala je da gotovo polovina kanadskih zaposlenih uživa u poslu koji rade, ali 55 odsto više cijeni hibridne radne aranžmane nego napredovanje u karijeri.

Zapravo, trećina ispitanika navela je da je dogovor o modelu rada najvažniji korak koji poslodavac može preduzeti kako bi njegovao njihovo mentalno zdravlje.

Kanadska vlada dodatno je najavila ulaganje u mentalno zdravlje od ukupno 93 miliona američkih dolara za podršku inicijativama za mentalno zdravlje koje su uvedene kao rezultat pandemije COVID-19.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,8 od 10

Norveška

Dok Norveška ima visoku godišnju količinu padavina i prosječnu temperaturu od 1,5°C, iseljenici u Norveškoj posebno su zadovoljni svojom ravnotežom između posla i privatnog života. Ova nacija je treća u svijetu prema anketi Expat Insider koju je sproveo Internations, koja je pokazala da iseljenici u Norveškoj rade 1,4 sata manje od iseljenika u drugim zemljama širom svijeta. Drugi izuzeci su Danska i Bahrein.

Norveški zaposleni, poput Njemaca, u prosjeku raspolažu sa 15,6 sati na ličnu njegu ili slobodno vrijeme i srećni su što imaju jedan od najboljih sistema socijalne sigurnosti na svijetu. Ovo je možda jedan od razloga zašto se Norveška nalazi među prvih 10 u najnovijem Svjetskom izvještaju o sreći.

Norveška je na drugom mjestu, iza Francuske, po izdacima za mentalno zdravlje, budući da je posljednjih godina uloženo više za poboljšanje usluga. Na primjer, ljekari opšte prakse koji koriste kognitivno-bihevioralnu terapiju dobijaju naknadu i osigurana im je obuka.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,73 od 10

Slovenija

Sa svojim visokim postotkom zelenih površina, slovenački gradovi nude mnoštvo parkova, šuma i obala rijeka u kojima stanovnici mogu uživati. Budući da je razlika između ruralnog i urbanog života vrlo mala, urbani stanovnici mogu lako nabaviti lokalne proizvode s obližnjih farmi.

Ljubljana, glavni grad, proglašena je evropskom zelenom prijestonicom jer je gotovo polovina grada prekrivena autohtonim šumama. Centar grada je čak zatvoren za motorni prevoz, što čini okruženje ugodnijim. Što se tiče ravnoteže između posla i privatnog života , prosječno slobodno vrijeme iznosi 14,8 sati dnevno, što je nešto niže nego u nordijskim zemljama.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,53 od 10

Australija

Sa svojom relativno malom godišnjom količinom padavina i visokom prosječnom temperaturom, Australija je na drugom mjestu nakon Brazila po svojoj toploj klimi. Međutim, veći je postotak zaposlenih radi duže u poređenju s drugim nacijama koje se nalaze među prvih 10. Radnici u Kanadi i Australiji uživaju otprilike u istoj količini slobodnog vremena, što je oko 14,5 sati dnevno. Vrijeme koje se provodi van posla često je usmjereno na aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, plivanje ili ronjenje i jedrenje.

Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,47 od 10

[Obrada teksta: Investitor.me, foto: Mountain water photo created by wirestock – www.freepik.co]