Svjetska banka: Reforme mogu podstaći rast u ekonomski burnim vremenima
Reforme poduprte ulaganjima u zelenu i digitalnu infrastrukturu te ljudski kapital mogu uveliko podići, čak i udvostručiti, potencijal za rast ekonomije u nekim državama članicama EU do 2030. godine, tvrdi se u izvještaju Svjetske banke čije detalje prenosi SEEbiz.
U najnovijem izdanju redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za EU pod naslovom „Ostvarivanje potencijala nakon negativnih šokova” razmatra se na koji način neke države članice Unije mogu broditi kroz burna ekonomska vremena kako bi podstakle dugoročni ekonomski rast i inkluziju tokom pandemije, aktualnog sukoba u regionu i krize izazvane porastom troškova života.
„Dva uzastopna šoka koji su uslijedili u kratkom roku ugrožavaju oporavak EU”, izjavila je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za države članice Evropske unije.
„Pandemija je ispraznila državne budžete, a rat u Ukrajini stavlja vlade pred teške izazove visoke inflacije, niske stope rasta i krize izazvane rastom troškova života, koja najteže pogađa najosjetljivije građane. Međutim, u nevolji leži i prilika. U takvim okolnostima, najbitnije je jačanje institucija i bolje upravljanje radi sprovođenja zahtjevnih reformi kako bi se osigurao uključiv, zelen i otporan rast privrede”, dodala je.
Mnoge ekonomije zemalja članica EU oporavila su se na pretpandemijskog nivoa rasta, doduše neujednačenim tempom.
Nakon pada od 5,9 odsto u 2020. godini, rast ekonomije u 27 članica EU u 2021. se godini popeo na 5,3 odsto, što je dosad najsnažniji zabilježeni oporavak nakon recesije.
Najvećim dijelom, pokretač ovog preokreta bilo je popuštanje pandemijskih ograničenja koje je podstaklo potražnju, dok su na ruku oporavku išle i dosad neviđene mjere podrške, povećano prilagođavanje i visoka stopa vakcinisanosti.
Svjetska banka u svom izvještaju preporučuje da vlade iskoriste ovaj ohrabrujući povratak na pozitivne stope rasta kao odskočnu dasku za potpuni oporavak.
U tom kontekstu, reforme koje se sprovode nacionalnim planovima oporavka i otpornosti (NPOO-va) državama članicama pružaju dobro polazište za prevladavanje ograničenja.
„Oslabljena tržišta rada, kreditna kontrakcija, poremećeni lanci snabdijevanja i usporene inovacije pokazuju kako kriza može poništiti dugogodišnji rast dohotka”, kazala je Vincelette.
„No, postoji nada da bi situacija mogla krenuti u pravom smjeru budu li države oprezno investirale, odredile cjeloživotno učenje kao prioritet i uklanjale ulazne prepreke za preduzeća i trgovinu, uz podsticanje jače konkurencije. Stavljanje jačeg naglaska na zelenu tranziciju državama članicama EU pruža sjajnu priliku da prekinu vezu između rasta ekonomije i narušavanja živorne sredine te krenu u smjeru veće održivosti”, dodala je.
