Seshadri: Crnogorska ekonomija ulazi u period visoke neizvjesnosti

Ekonomija Crne Gore ulazi u period visoke neizvjesnosti, ocijenio je Srikant Seshadri, šef tima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je posjetio osoblje ove institucije u Podgorici.

“Kreatori politika bi trebalo da se pripreme unaprijed za rizik od naglog usporavanja globalnog rasta naredne godine. Izdašna prirodna bogatstva Crne Gore u obnovljivim izvorima energije je nijesu zaštitila od globalnih inflatornih pritisaka, kako je došlo do skoka cijena hrane, đubriva, goriva i građevinskog materijala. Pored toga, zaposleni MMF-a su mišljenja da inflacija nije u cjelosti uvezena. Čini se da pritsci od povećanja zarada usljed nedavnog povećanja minimalne zarade i poreske reforme takođe imaju ulogu”, kazao je Seshadri, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Iz CBCG ističu da stavovi Seshadrija nijesu nužno i stavovi Odbora izvršnih direktora MMF-a te da će na osnovu preliminarnih nalaza ove misije, zaposleni MMF-a priremiti izvještaj koji će, nakon odobrenja od strane menadžmenta, biti prezentovan Odboru a na razmatranje i odlučivanje.

Seshadri je kazao da je ekonomski rast u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine bio snažan i iznosio je 7,2 procenta na godišnjem nivou.

“Raspoložive informacije ukazuju da je privatna potrošnja takođe ostala na snažnom nivou i tokom drugog kvartala. Intenzitet ovogodišnje ljetnje turističke sezone zavisi od toga da li će niži nivo dolazaka iz Rusije i Ukrajine biti izbalansiran sa većim dolascima sa drugih destinacija”, dodao je.

Rat u Ukrajini, kako je istakao, “baca dugačku sjenku” nad globalnim ekonomskim i finansijskim izgledima.

“Izazovno okruženje ove godine bi moglo da se dodatno pogorša naredne godine usljed pogoršavanja izgleda za rast u Evropi, SAD-u i Aziji. Vjerovatno je da će globalni uslovi finansiranja ostati strogi. Kreditni spredovi na dug ekonomija u ekspanziji su se značajno povećali zajedno sa globalnim kamatnim stopama. Postoji jasna mogućnost da bi naredne godine pristup kreditima na međunarodnom nivou mogao biti čak naglo ograničen”, upozorio je.

Tri ključne stvari za upravljanje finansijama

On je ocijenio da, u kontekstu relativno visokog javnog duga, fiskalna politika treba da ostane agilna u reakcijama, sa tri ključne stvari za snažnu pripremu za moguće povećane turbulencije u narednom periodu:

• Prvo, moraju su se očuvati prihodi države. Dok su s jedne strane razumljiva smanjenja poreza i druge mjere podrške koje su imale za cilj zaštitu stanovništva od rastućih cijena, one bi trebalo da su usmjerene ka najosjetljivijim segmentima drušva, sa jasnom naznakom da će iste biti na snazi samo onoliko koliko je potrebno da služe svojoj svrsi.

• Drugo, pod okolnostima već ionako visokog nivoa javnog duga, sada je naročito neprikladan trenutak da se država optereti velikim permanentnim povećanjima tekuće potrošnje, ili kapitalnim rashodima čiji su dugoročni ekonomski povrati na investicije neizvjesni. S obrzom na teške globalne uslove, bilo bi mudro da se sada uputi poruka mnogo snažnije kontrole rashoda, kako bi se spriječile nepotrebne buduće ekonomske poteškoće.

• Treće, da bi se zadovoljile potrebe za finansiranjem u trenutku kada su globalni uslovi strogi, država treba da ima fleksibilnost kod razmatranja svih mogućih izvora finansiranja ne samo za ovu godinu, već i za buduće periode.

Takođe bi, prema njegovim riječima, svi akteri u društvu trebalo da prepoznaju da će cijena novca vjerovatno ostati na visokom nivou u odnosu na onu iz prethodnih nekoliko godina.

„Bankarski sistem posluje dobro. Snažan ekonomski oporavak iz prošle godine, zajedno sa anticipativnim naporima Savjeta CBCG u pogledu usklađivanja zakonskog i regulatornog okruženja sa globalnim standardima sada daju snažne direktne benefite. Indikatori adekvatnosti kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive na nivou sistema su i dalje snažni, što je omogućilo da kreditiranje ove godine nastavi da raste kako za sektor privrede tako i za sektor domaćinstava, uprkos narastućim ekonomskim čeonim udarima. MMF takođe snažno podržava napore Centralne banke na modernizaciji platnog prometa zemlje, kao sastavni dio njenih širih napora za unapređenje integracije sa EU”, ocijenio je.

Ipak, kako je upozorio, kontinuirani snažan supervizorski nadzor je od suštinskog značaja kako globalni rizici budu nastavili da rastu.

“Cijene stanova se naglo povećavaju. Iako se čini da su u velikoj mjeri rezultat kupovine od strane stranaca, biće važno da se napravi zaštita od znakova prekomjerne domaće zaduženosti. Mogu se pojaviti neki segmenti slabosti u bankarskom sistemu, naročito ako se rast naglo uspori u predstojećem periodu. Planiranje za nepredviđene situacije dobija na većem značaju kako bi se ublažili rizici od poremećaja u jednom takvom okruženju. To uključuje održavanje bliskih odnosa i razmjenu informacija sa supervizorima matičnih zemalja inostranih finansijskih institucija. I na kraju, napori ka snaženju okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, zajedno sa djelotovornom implementacijom zasnovanom na procjeni rizika, zahtijevaju kontinuiranu pažnju”, istakao je Seshadri.

Istakao je da MMF jeste i ostaće snažan partner Crnoj Gori.

“Mi smo pružali iskrene procjene i savjete o planovima budžeta nadležnih organa, kao i tehničku pomoć u oblastima poreskih politika i politika rashoda, upravljanja javnim finansijama i upravljanja dugom. Mi smo takođe aktivno pružali savjete i tehničku pomoć nadležnim organima u širokom spektru oblasti koje se odnose na finansijski sektor, od supervizije do fintech-a, kao i u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Očekujemo nastavak naše saradnje sa nadležnim organima u svim ovim oblastima”, naveo je Seshadri.

Misija je imala i razgovore sa predsjednikom Vlade Crne Gore gospodinom Dritanom Abazovićem, ministrom finansija gospodinom Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom Centralne banke Crne Gore gospodinom Radojem Žugićem, zvaničnicma Vlade i Centralne banke, regulatornih agencija i predstavnicima privatnog sektora. Misija se zahvaljuje nadležnim organima i svim sagovornicima na iskrenom i konstruktivnom dijalogu. MMF očekuje kasnije ove godine konsulatcije u vezi sa članom IV za 2022. godinu.“

Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je predvodio Seshadri je obavio posjetu zaposlenih MMF-a Crnoj Gori u periodu 18-27 jul 2022. godine a misija je, kako je saopšteno, imala “produktivne razgovore” i sa predsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom Centralne banke Crne Gore Radojem Žugićem, zvaničnicma Vlade i Centralne banke, regulatornih agencija i predstavnicima privatnog sektora.

“Misija se zahvaljuje nadležnim organima i svim sagovornicima na iskrenom i konstruktivnom dijalogu. MMF očekuje kasnije ove godine konsulatcije u vezi sa članom IV za 2022. godinu“, zaključuje se u saopštenju.