Investitori ne odustaju od ekonomskog državljanstva, Ljumović: Svjetska IT imena počinju da ulažu u Crnu Goru

Ozbiljna imena iz svijeta IT industrije uskoro će postati crnogorski državljani kroz program ulaganja. Odlučili su se za Crnu Goru, kao destinaciju za alternativno državljanstvo nakon, u nekim slučajevima, višegodišnjih analiza, kazao je Pobjedi direktor i partner u Henley & Partners Montenegro, Rade Ljumović.

Ovaj program, kako navodi, opstao je i fukcioniše kroz tri različite administracije koje su predvodili premijeri Duško Marković, Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović.

“To je zato što je proces postavljen ispravno, uz korekcije u hodu, koje je iziskivala pandemija, a funkcionisao je prvenstveno zahvaljujući profesionalcima u državnoj administaciji”, tvrdi Ljumović.

Dodaje da i dalje najveći broj aplikanata dolazi iz država bivšeg Sovjetskog saveza, SAD, Kine, Južne Afrike i sa Srednjeg istoka. U nekoliko najvećih industrija koje apliciraju kod Henley & Partners su vlasnici biznisa i preduzetnici, zatim finansijski stručnjaci, takođe IT stručnjaci i specijalisti, tipa doktora medicine.

U Crnoj Gori Henley & Partners je jedan od tri licencirana agenta za posredovanje za sticanje državljanstva putem ulaganja, koje je angažovala država. Firma je aktivna članica Savjeta stranih investitora i Američke privredne komore u Crnoj Gori.

“I dalje je najveći interes za projekte na sjeveru, a jedan od razloga je i što je tamo ulaganje niže nego na jugu. Hoteli, posebno u Kolašinu, u koje naši aplikanti ulažu, grade se predviđenom dinamikom, a neki i brže, što ne bi bilo moguće da nije dotoka sredstava od ekonomskog državljanstva. Zajedno sa gradnjom projekata, država je uložila velike napore i sredstva u izgradnju prateće infrastrukture, primarno auto-puta i infrastrukture skijališta”, tvrdi Ljumović i dodaje da je, međutim, interesovanje u ovoj godini smanjeno iz tri razloga.

Prvi je što se krajem prošle godine prijavilo 600 aplikanata, od toga polovina u decembru, tako da je potrebno vremena da se kreira dodatni interes. Drugi razlog jeste što se ove godine traži dodatnih 100.000 eura donacije po aplikantu namijenjenih novoosnovanom Fondu za inovacije, što povećava minimalnu investiciju od 250.000 eura na sjeveru i 450.000 na jugu države.

Kasni odobrenje aplikacija

“Treći, po meni ključni razlog, jeste što zbog promjene administracije nekoliko mjeseci nijesmo imali odobrenja aplikacija, pa su klijenti čekali da se proces ponovo aktivira. Sada su ponovo počela aktivna odobrenja, a državna administracija, prvenstveno Agencija za investicije i MUP, posvećeno i profesionalno obrađuju veliki broj aplikacija, pa u drugoj polovini godine očekujem veće interesovanje”, kazao je Ljumović, koji tvrdi da su kriterijumi za apliciranje strogi.

“Prvenstveno je potrebno pribaviti set dokumenata, uključujući potvrde o nekažnjavanju, finansijske iskaze, dokaze o ulaganjima u Crnoj Gori. Nakon što mi, kao licencirani agent, predamo aplikaciju, počinje glavni dio posla u sklopu internog postupka države koja sprovodi oficijelni postupak provjere međunarodne podobnosti kandidata (sveobuhvatni due dilligence), koji rade specijalizovane kompanije Exiger iz Kanade i S-RM iz Velike Britanije, koje su dobile licencu za Crnu Goru”, objašnjava Ljumović.

Ta analiza traje minimum mjesec i ako je nalaz negativan aplikacija se automatski odbija.

“Ako je nalaz u redu, aplikacija se kvalifikuje na pregled kod državnih organa, na čelu sa MUP-om”, kaže Ljumović.

Ističe da se često čuju komentari vezani za odnos zvaničnika EU prema ovakvim programima, a rijetko kontraargumenti.

“Prvo i osnovno, mi kao kompanija a i ja lično, kao roditelj i državljanin Crne Gore, podržavam pridruženje Crne Gore EU i smatram da je to naš glavni cilj. Ipak, smatram da je čitaocima i donosiocima odluka važno dati nekoliko argumenta za razmišljanje na ovu temu. Koncept investicionih migracija je decenijama prisutan, između ostalog i u državama EU. I on je tu da ostane. Jednostavno, to je dio ljudske prirode i ekonomskih procesa. Na primjer, prije 60 godina nije postojalo dvojno državljanstvo, a danas ga dvije trećine Evrope dozvoljava”, navodi Ljumović i dodaje da je glavna bojazan koju iskazuju zvaničnici EU vezana za generalna pitanja tipa da li aplikanti mogu da “operu prljav novac” kroz ovakve programe ili finansiraju terorizam.

“Odgovor je da je nivo provjera aplikanata u Crnoj Gori visok. Provjeru podobnosti vršimo mi kao agenti za posredovanje, zatim banke koje u Crnoj Gori primaju novac na escrow računima, kao ključnu provjeru imate izvještaje kompanija Exiger i S-RM, kao ovlašćenih provajdera za provjeru, zatim svoje, nezavisne, provjere rade MUP i ANB. Ako se desio neki propust, a do sada ga, da ja znam, nije bilo, ili oni nešto urade u budućnosti, država uvijek ima mehanizam da im ovo državljanstvo oduzme”, tvrdi Ljumović.

Državljanstva i EU

Po njegovim riječima ako se uporedi broj državljanstava dobijenih uobičajenim rutama tipa vjenčanje, spajanje porodice, porodični korijeni, dugogodišnje boravište, dakle bez ovako sofisticiranih provjera, broj ekonomskih pasoša je zanemarljiv.

“Ključ je u adekvatno postavljenom sistemu, stalnoj edukaciji, objašnjavanju, konstantnom poboljšavanju procesa i poštovanju procedura. I, naravno, punoj transparentnosti prema EU. Smatram da je ovo pitanje na kome treba sarađivati i dijeliti informacije i argumente, a ne sporiti se”, poručio je Ljumović.

On tvrdi da je veći broj pozitivnih efekata jer kako da se odnesemo prema stotinama miliona eura koji su kroz ovaj program, struktuirano, legalno, kroz bankarske procese i procedure ušli u Crnu Goru i to u doba pandemije, ekonomske krize.

“Da li je dobro što se, zahvaljujući isključivo ovom programu, grade hoteli na sjeveru, oživljava naš zimski i ljetnji turizam, što će auto-put, sa ovim hotelima, imati pravu svrhu? Da li je dobro što kroz ovaj program naši državljani postaju članovi top menadžmenta najvećih svjetskih kompanija, tipa Google ili doktori sa Harvard Medical”, pita se Ljumović dodajući da su oni, licencirani agenti, uspjeli da Crnu Goru stave na mapu investicionih migracija, što nije bio lako u konkurenciji Malte, Austrije, Portugala, Grčke, Tajlanda i brojnih drugih država-brendova.

“Ali, kao i obično, kad uspijete da nekoga dovedete u Crnu Goru, da on zna da postojimo, da nas vidi, taj mora da se zaljubi u našu državu. I tada mi igramo utakmicu ravnopravno. A tu, i te kako, imamo šanse”, poručio je Ljumović.

Investitorima garancija smanjena na milion eura

Administracija Dritana Abazovića je 2,5 miliona eura obavezne bankarske garancije, koju su investitori dužni da dostave prilikom kvalifikovanja razvojnog projekta u koji ulažu aplikanti, smanjila na million.

“Ovo je iniciralo da još veći broj projekata bude zainteresovano da se izlistaju kao projekti u koje je moguće uložiti sredstva. Osim toga, omogućeno je dodavanje novorođene djece aplikacijama koje su u procesu”, poručuje Ljumović.