Cijene nafte pale na najniže nivoe još od februara

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice oštro su pale, spustivši se na nivoe od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj ekonomiji mogla dovesti do pada potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je tokom sedmice 8.7 odsto, na 94.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9.7 odsto, na 89.01 dolar.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 odsto. Index prenosi da je cijena nafte na međunarodnim tržištima sada na najnižem nivou od februara ove godine.

Zabrinutost zbog inflacije i recesije

Trgovce naftom prošle sedmice brinuli su snažna inflacija, usporavanje ekonomskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1.75 odsto, najviše u posljednjih 27 godina, te upozorila da bi ekonomija mogla ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.

S druge strane, američka ekonomija već je zabilježilq dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u julu za 528 hiljada, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj ekonomiji raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0.75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1.5 odsto, a slično bi mogao učiniti i u septembru, jer želi da obuzda inflaciju. Više kamatne stope negativno utiču na ekonomski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

Slaba ponuda

S druge strane, ponuda nafte i dalje je tijesna. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u sedam dana do 5. avgusta, prvi put u posljednjih 10 sedmica, i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su kompanije za energetske usluge Baker Hughes Co.

Nadalje, grupa naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom sedmice da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u septembru, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982., pokazuju podaci OPEC-a.

Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja snabdijevanja”.

“Jasno je da sada svi prijetnju od recesije shvataju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promijene”, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu.

Hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti naftu u Evropu?

A tek ostaje vidjeti kako će se kretati snabdjevenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom na to da bi sankcije Evropske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. decembra.

“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Evropu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište, bit će jedna od najkonsekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine”, smatra analitičar RBC-ja Michael Tran.