Gdje se najviše radi u EU i ko češće izostaje s posla
U zemljama EU broj sati rada nedjeljno veći je kod zaposlenih muškaraca, dok žene u većoj mjeri izostaju s posla.
To je zaključak do kojeg su došli analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) češljajući podatke Eurostata.
Međutim, razlike po oba kriterijuma, i broju radnih sati i udjelu onih koji izostaju s posla, znatno variraju od zemlje do zemlje.
Tako je, na primjer, među zaposlenima na puno radno vrijeme koji imaju od 20 do 64 godine, prema podacima za prošlu godinu, najveća razlika u broju radnih sati između muških i ženskih radnika zabilježena u Holandiji, gdje muškarci nedjeljno imaju u prosjeku 38,2, a žene 35 radnih sati.
Neznatno je manja razlika između zaposlenih muškaraca i žena u Irskoj, u kojoj radna nedjelja muškaraca traje 39,6 radnih sati, a žena 36,8 sati.
Najmanja je, pak, razlika između broja radnih sati u Rumuniji, Letoniji, Litvaniji i Mađarskoj, u kojima nedjelja traje gotovo identičan broj sati kod zaposlenih oba pola, prenosi Poslovni dnevnik.
Rekorderi EU po broju radnih sati, s više od 40 sati, inače su muški radnici u Rumuniji, Grčkoj, Poljskoj, Kipru i Sloveniji, dok više od 40 sati ne rade žene ni u jednoj EU članici.
Najveći broj radnih sati imaju žene koje su zaposlene u Rumuniji (39,8), te Bugarskoj, Litvaniji, Letoniji i Sloveniji.
Najkraću radnu nedjelju imaju muškarci u Belgiji (37,4 sata), a kod žena su to Holanđanke sa pomenutih 35 sati. Što se Hrvatskih podataka tiče, oni su na nivou EU u zlatnoj sredini – prosječna radna nedjelja Hrvata ima 39,1 sata, a Hrvatica 38,3 sata.
Za razliku od radnih sati u nedjelji, žene generalno gledajući s posla izostaju više. Naravno, to se povezuje i s činjenicom da žene rađaju i više su angažovane na brizi o djeci, a analitičari HZZ-a ukazuju i na to da razlikama u obimu izostajanja s posla između pojedinih zemalja doprinose upravo i razlike koje su prisutne u pogledu regulacije bolovanja i roditeljskog odsustva radnika i njihove primjene u svakodnevnom životu.
Malta izuzetak
Najveće razlike u postotku muškaraca i žena koji izostaju s posla prema podacima za prvo tromjesečje ove godine uočene su, pak, u nekadašnjim socijalističkim zemljama, a rekorderi su Češka i Slovačka.
U Češkoj je ta razlika čak 10% (muškaraca je izostalo 5,1, a žena 15,1%), dok je razlika u Slovačkoj još i izraženija (izostalo je 4,8 muškaraca i 15,1% žena).
Ta je razlika u EU, inače, najmanje vidljiva u Španiji, a zanimljivo je i da u samo jednoj zemlji muškarci izostaju s posla više nego žene, a taj slučaj je Malta. Ukupno gledajući, najmanje izostaju s posla i muškarci i žene u Bugarskoj, Rumuniji, te Malti.
U Hrvatskoj se po pravilu percipira da je ona ekstreman slučaj visokog broja izostanaka i tzv. lažnih bolovanja, a i poslodavci uporno upozoravaju da to za njihovo poslovanje predstavlja akutan problem i veliko opterećenje, no gledaju li se podaci iz HZZ-ove analize, a oni se odnose na ovu godinu u kojoj nema tako izraženih “pandemijskih” izostanaka, Hrvatska po tom kriterijumu ipak nije među rekorderima u EU.
U sedam zemalja, naime, veći je udio muškaraca koji izostaju s posla (Španija, Francuska, Kipar, Holandija, Austrija, Finska i Švedska), dok više žena nego u Hrvatskoj izostaje s posla u osam država (Češka, Estonija, Francuska, Kipar, Austrija, Slovačka, Finska i Švedska). Tačnije, izostanke je u prvom kvartalu imalo 7,4% zaposlenih muškaraca i 10,9% žena u Hrvatskoj.
