Koliko bi trebalo da štedite od svake plate?

Depoziti i štednja u crnogorskim bankama dostigli su na kraju juna ove godine 4,46 milijardi eura, što je čak 800 miliona više nego u istom mjesecu prošle godine, saopšteno je nedavno iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Samo građani u bankama drže milijardu i po eura, što je za 230 miliona više nego prije godinu. Stranci, kao fizička lica, u domaćim bankama imaju 636 miliona eura ili 100 miliona više nego u junu prošle godine, dok firme u vlasništvu stranaca drže depozite u vrijednosti 478 miliona eura, što je rast za 90 miliona.

Svi znamo koliko je štednja bitna, posebno u kriznim vremenima i ako su nas posljednjih nekoliko godina naučile ijednoj stvari o upravljanju novcem, to je da je odvajanje neke mjesečne ušteđevine ključno.

Kako biste osigurali da imate adekvatan iznos za pokrivanje najgoreg scenarija koji može da vam se desi, ključno je od svake plate odvajati neki postotak. Kamatne stope su u porastu i snažnija štednja bi vam omogućila da otplatite dugove sa visokim kamatama, kao što su kreditne kartice i slični dugovi. Zato, s obzirom na današnju nestabilnu ekonomsku klimu, finansijski stručnjaci preporučuju da se izvučete iz dugova što je prije moguće.

Za početak, ušteđevina vam omogućava da izbjegnete dublje zaduživanje kako biste pokrili troškove.

Koliko treba da uštedite od svake plate

Standardno pravilo iz upravljanja ličnih finansija je da uštedite 20% od svake plate. Ovo se vraća na popularno pravilo budžetiranja koje se naziva strategija 50-30-20, što znači da 50% svoje plate opredjeljujete za stvari koje su vam potrebne, 30% na stvari koje želite a 20% na štednju i investicije.

Šon Anderson, sertifikovani finansijski planer u kompaniji Anderson Financial Strategies, kaže da se ovaj “zlatni standard” ne mora primjenjivati ​​na svakoga ili svaku situaciju. Druga metoda, kako on predlaže, uključuje podjelu 80-20, pri čemu se 20% vaše plate izdvaja za vašu ušteđevinu, a preostalih 80% na potrošnju koja se odnosi na vaše potrebe i želje. Ideja je da alokacija od 20% ostane konstantna u oba pristupa.

Svakako je realno da, u ovom najnovijem pravilu, 80% preuzima sve vaše bitne troškove, ne ostavljajući prostora za trošenje na svoje želje.

Bez obzira koje pravilo odlučite slijediti, svakako pronađite fleksibilnu ravnotežu između štednje i potrošnje.

„Poenta obje ove metode je da je ušteda od 20% i dalje prioritet“, kaže Anderson.

Prevedeno u brojke, na svakih 100 eura vaše mjesečne plate, 20 eura treba da izvojite za štednju. Primjer: Ukoliko vam je neto plata 700 eura, na štednju treba da stavite 140 eura mjesečno. Vi sami, na osnovu vaše potrošnje i potreba, procijenite da li je to realno.

Ako ne možete priuštiti da uštedite 20% svake plate

Vrlo je vjerovatno da će postojati slučajevi ili okolnosti koje otežavaju izdvajanje petine vaše plate — i to je svakako u redu.

“Ovdje nema jedinstvenog odgovora,” kaže Delejn Baros iz Delyanne The Money Coach.

Uzimajući gornji primjer, ako su vaši osnovni troškovi bili jednaki 80% vaše plate, možda ćete željeti da dio tih preostalih 20% izdvojite za diskrecionu potrošnju, a ne sve u svoju štednju.

Na kraju dana, cilj je zaista samo osigurati da uštedite dio svoje plaće — čak i samo 20 eura mjesečno. Ako uštedite malo svaki put kada dobijete platu, pretvorićete štednju u naviku i uskoro će vam postati navika a na kraju godine imaćete neki budžet u rezervi.

Važno je da uđete u rutinu štednje bez obzira na to koliko odvajate. Na taj način, kada dođe dan kada možete izdvojiti više za svoju ušteđevinu, to je već “mišić” koji ste vježbali.

„Početak od malog i što je ranije moguće, može napraviti veliku razliku u vašoj finansijskoj sigurnosti“, dodaje Anderson.

Takođe možete pokušati da povećate svoju ušteđevinu oslobađanjem dijela novca za potrošnju. Postoji mnoštvo aplikacija za mobilni telefon koji će vam pomoći da pronađete koje su to stvari na koje trošite novac a da vam nijesu potrebne. Iznenadićete se koliko novca mjesečno ode na troškove koji nas realno samo finansijski iscrpljuju.

Smjernice za utvrđivanje koliko uštedjeti

Iznad pravila o 20% i odvajanja bilo kog iznosa, Baros kaže da utvrdite za šta tačno štedite, budući da je ono što planirate da učinite sa svojom ušteđevinom nedvojbeno važnije od toga koliko novca uštedite.

Na primjer, ako sastavljate fond za hitne slučajeve kako biste preživjeli nekoliko mjeseci u slučaju gubitka posla ili drugih nepredviđenih okolnosti, moraćete da štedite po višoj stopi jer težite kratkoročnom, visokoprioritetnom cilju. S druge strane, napominje Baros, ako štedite za penziju i imate 20 godina, možete se izvući sa uštedom između 10% i 15% svake plate ako želite da prekinete s radom do 60. godine .

Baros nudi još jednu smjernicu: koliko bi trebalo da uštedite više zavisi od toga koliko novca planirate da potrošite, a ne koliko trenutno zarađujete. Na primjer, neko ko zarađuje 20.000 eura godišnje, ali živi bez stanarine, imaće manje troškova od nekoga ko zarađuje 50.000 dolara, ali plaća stanarinu i ima porodicu, što ima različite implikacije na njihove navike štednje.

Zaključak

Izgradnja čvrste novčane zalihe može vam priuštiti veću fleksibilnost i pomoći vam da osigurate malo mira znajući da ste finansijski spremni za sve što vam život donosi.

Iako je ušteda od 20% svake plate prilično standardno pravilo, koristite i ostale smjernice i odredite šta je najbolje za vaše lične finansijske okolnosti.

Bilo da ste u mogućnosti da uštedite 20% ili 5% od svake plate, početi s bilo kojim iznosom je bolje nego ništa, a ujedno ćete sebi pomoći se uspostavi navika odlaganja novca, što je zaista najvažnije.

Investitor/CNBC, foto: Christian Dubovan on Unsplash